37. SALON MLADIH – PAO SAT U BUNAR

37. SALON MLADIH
PAO SAT U BUNAR
25. 04. 2024.

DOM HDLU

Otvorenje centralne izložbe 37. salona mladih Pao sat u bunar održat će se 25. travnja 2024.  u Domu HDLU / Meštrovićevom paviljonu s početkom u 19.00 sati.

U sklopu otvorenja centralnog izložbenog programa, posjetitelji će moći uživati u jedinstvenoj glazbenoj selekciji koju priprema GABIBABYDOLL, postavljajući atmosferu za nadolazeće događaje. Također, u prostoru Galerije Ispod bit će održana performativna izvedba “Massa Confusa” autorica i izvođačica Marianne Nardini, Brune Jakupović i Lane Lehpamer. U svojoj trostrukoj izvedbi, koristit će osnovne sastojke za pripremu tijesta, istražujući prožimanje tijela i pokreta tijekom tri sata, u cilju stvaranja homogene mase.

+++

Ususret otvorenju pobliže vas upoznajemo s kustoskim konceptom Lovre Japundžića Pao sat u bunar te umjetnicima koji će biti  predstavljeni u selekciji Pao sat u bunar.
Radovi s izložbe istražuju mogućnosti koje nastaju uslijed neprilagođenosti normativnom toku vremena, a manifestiraju se kroz istraživanje novih smjerova prethodno zanemarenih odnosa s vremenom. Vrijeme stalno iznova otkriva vlastitu poroznost i sklonost ekscesu kroz nepredvidive, neproduktivne, usporene ili raspuknute temporalnosti. Umjetnici_ce kroz široku tematsku leću u svojim radovima, među kojima se nalazi izvanredno velik broj raznovrsnih instalacija, ali i skulptura, fotografija, mozaika, video radova, traže momente prekida i praznina koje nas oslobađaju nametnutih vremenskih okvira, ograničenja i zahtjeva neposredne sadašnjosti. Među tematskim preokupacijama vidljiv je fokus na sve većoj nemogućnosti razdiobe online i offline života te posljedično preklapanja memorija i stvaranje narativa koji su osobni, ali istovremeno i javni i svačiji, što nas dovodi do reaktualizacije i interpretacije vlastite prošlosti pomoću tuđih iskustava s interneta, preko bilježenja svakodnevnih rutina, disocijacija, digitalnog i mentalnog eskapizma, provođenja vremena, pa i pauziranja i negacije rada, entropije, spekulativnih budućnosti, disperznih emocija te neizostavne zabrinutosti zbog ugroženih prirodnih resursa.

Tako se umjetnica Ana Ratković Sobota u svom radu kojeg čine tradicionalnom tehnikom oslikani tekstili velikih formata bavi ugroženim elementarnim vodenim resursima istovremeno progovarajući o temi održivosti u likovnoj umjetnosti, dok se medijski umjetnik Branimir Štivić u svojoj multimedijalnoj instalaciji bavi poremećajem ekosustava, prirodnim ciklusima destrukcije i izgradnje te utjecajima na globalnu ekologiju na primjeru potkornjaka. Umjetnik Alex Brajković putem interaktivne instalacije predstavlja izvanredan orkestar sačinjen od biljki koje sviraju udaraljkaške instrumente i u konačnici, uz pomoć računalnog softvera, proizvode i zvukove. Na sličnim istraživačko-umjetničkim metodama potpomognutim naprednom tehnologijom počiva i spekulativno koncipirana instalacija Lovre Ivančića o budućnosti stanovanja s namještajem koji je u tijesnoj interakciji sa stanarom. Sličnim stambenim scenarijem, no u analognoj izvedbi tehnikom mozaika predstavit će se Katarina Juričić koja istražuje utjecaj strukture prostora na emocionalno stanje i predodžbu vremena. Povezanost s prostorom koja poprima oblik osobne odiseje prisutna je u fotografskoj seriji Mateja Jurčevića koji istražuje utjecaje poslijeratnog nasljeđa, emigracijske krize, političke i ekonomske stagnacije na teritoriju istočne Hrvatske. Prostornim politikama u javnom kontekstu bavi se Lea Anić koja istražuje gradilišta kao mjesta na kojima se reflektiraju društvene odluke

Gorućom temom današnjih, u velikoj mjeri online vođenih života – memorijom i stvaranjem narativa koji su unatoč svojim partikularnostima istovremeno osobni i tuđi bave se Andrej Drožđan, Anđela Zanki i Mia Maraković. Izmišljeni i stvarni narativi isprepliću se u radu Valerije Cerovec koja ambijentalnom instalacijom predstavlja priču o samoukoj ornitologiji Kukavici. Cerovec uspješno balansira narativne linije između stvarnosti i fikcije, te akademskog i znanstvenog istraživanja svijeta i intuitivnog i snolikog iskustva bivanja u njemu. Moć medijskih manipulacija narativa koje informaciju udaljuju od originalnog konteksta u fokusu je video instalacije Ivora Tamaruta koji istražuje live televizijski prijenos Zaljevskog rata kao prvog „televizijskog rata“. Ljudskim vezama, digitalnim prostornostima, potencijalom strojnog učenja te sve većim utjecajem komunikacijskih tehnologija u svojim se video radovima bave Jelena ViskovićMarko Gutić Mižimakov David Wilhelm.

Dio umjetnika okupiran je procesualnošću i repetitivnošću vlastitog rada kroz različite tretmane slikarske površine, primjerice Mihaela RašicaAstrid Jakšić i Lav Paripović, ali i John Miličić koji ponavljajuće rituale oslikavanja povezuje s učenjem i direktnom materijalizacijom utrošenog vremena. Svakodnevne rutine, opažanja i spontanosti u svom radu bilježe David Bakarić Mihaljević i Marko Zbodulja, obojica u mediju fotografije, a Iva Zagoda, Mihael Klanjčić i Tomislav Hršak u mediju skulpture. Anja Mergeduš u periodu od tri godine sakuplja i arhivira odbačene metalne predmete pri čemu vlastitu rutinu, kao što je šetnja napuštenim dijelom Borongajske pruge, pretvara u osobni umjetnički projekt. Proces introspekcije, istraživanja, propitkivanja i traženja značenja arhiviranih artefakata vješto isprepliće s osobnim narativima.

Društvenim poroznostima, oživljavanjem ili stavljanjem nečeg naizgled neživog u oblik ljudske sličnosti primjećujemo u skulpturalnim instalacijama Valentine Butumović i Lane Lehpamer. Obje umjetnice eksperimentiraju s prirodnim i sintetičkim materijalima koji u njihovom tretmanu poprimaju senzualne kvalitete. Propuštanjem tjelesnih i afektivnih granica, žudnjom i queer zajedništvom u svom radu se bavi Nika Pećarina koji predstavlja instalaciju u mediju keramike i zvuka. Skulpturalne instalacije Paule Tončić i Brune Jakupović progovaraju o pitanjima tjeskobe neprilagođenih djevojaka koje se kreću u prostorima gdje se osjećaju promatrane, zatočene, kontrolirane. Jednako tako i instalacija Ivane Stećuk, unatoč prisutnim elementima humora, otvara mračnije teme poput kroničnog stresa i burnouta prikazanog metaforom ostavljenog doručka.

O kustosu izložbe Pao sat u bunar

Lovro Japundžić (1990., Zagreb) završio je studij povijesti umjetnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te program CuratorLab na Sveučilištu za umjetnost, obrt i dizajn Konstfack u Švedskoj. Kustos je i producent s dugogodišnjim iskustvom rada u kuriranju i produkciji izložbi, festivala i drugih kulturnih programa. Od 2018. je član kustoskog kolektiva koji vodi Međunarodni festival Organ Vida, a od 2019. radi kao kustos programa Galerije Močvara. Između 2021.–2023. radio je kao jedan od voditelja Galerije Miroslav Kraljević (GMK). Od 2013.–2019. radio je kao selektor programa i promotor Udruge za promicanje nezavisne glazbene kulture – Živa muzika.

Više o programima 37. salona mladih saznajte na WEB stranici 37. SALONA MLADIH


Info

RADNO VRIJEME (DOM HDLU):

*utorak – nedjelja: 11.00 – 19.00
*ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.

 

CIJENA ULAZNICA (Dom HDLU)

3 EUR  Pojedinačna ulaznica

2 EUR  Pojedinačna dječja (iznad 6 god), učenička, studentska, umirovljenička ulaznica (1)

2 EUR  Pojedinačna grupna ulaznica (2)

6 EUR  Obiteljska ulaznica (3)

2 EUR Pojedinačna grupna ulaznica za škole (4)

2 EUR Pojedinačna strukovna ulaznica (5)

 

BESPLATNO za redoviti članovi udruženja HDLU; Redoviti članovi AICA, ICOM, DPUH, HND, IFJ, EFJ, IGET; te studenti ALU, studenti Dizajna i studenti FF smjera PUM, EKA, ili MUZ, učenici ŠPUD ,uz predočenje važećih isprava. Osobe s invaliditetom. Djeca mlađa od 6 godina.

Ulaznice se kupuju na blagajni HDLU-a tijekom radnog vremena izložbe.
Za ostale upite vezane uz ulaznice, molimo javite se na hdlu@hdlu.hr

 

Ulaznice sadrže 5% PDV.

 

(1) uz predočenje važeće isprave

(2) za grupe s više od pet osoba

(3) do najviše 4 člana obitelji s djecom starijom od 6 godina

(4) Cijena po učeniku, 1 pratnja učenika gratis.

(5) Za redovite članove ULUPUH, HDD, UHA, ORIS, HULU Split, HDLU Osijek, HDLU Rijeka, HDLU Dubrovnik, HDLU Istra, HDLU Varaždin, uz predočenje važeće članske iskaznice

 

 

Galerija Karas

Radno vrijeme:
Uto: 10 – 13 | Sri – pet: 16 – 20
Sub: 10 – 13
Ned, pon i praznikom zatvoreno

Ulaz besplatan

Izložbe

 

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

HDLU