Započinje prva etapa projekta U PLANINAMA
Započinje prva etapa projekta U PLANINAMA
Ove nedjelje, 10. lipnja, rezidencijalnim boravkom na južnom Velebitu (djelom na području Nacionalnog parka Paklenica i na vršnim dijelovima planine), započela je prva etapa projekta U planinama, kustosa Katje Baumhoff, Bojana Mucka, i Josipa Zankija.
Zadnji dan projekta na Velebitu, 17. lipnja 2018. predvidjeli smo stručnu konferenciju u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Odjelom za antropologiju i etnologiju Sveučilišta u Zadru. Na konferenciji će osim studenata i umjetnika govoriti i naši uvaženi etnolozi i antropolozi dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, dr. sc. Mario Katić i Jelena Kupsjak, dok će kustosi projekta Bojan Mucko i Josip Zanki održati radionicu namijenjenu turističkim i kulturno-turističkim djelatnicima iz podvelebitskog područja i Grada Zadra.
U suvremenom umjetničkom istraživanju in situ u planinskom kontekstu umjetnicima Vanji Babiću, Nicoli Genovese, Esther Mathis, Ivani Pipal, Jovani Popić i Andri Stadler, pridružili su se studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Ivan Barul i Katrin Radovani, te student filozofskog fakulteta Maja Flajsig i Viktorija Varga.
Uz konferenciju i grupni, rezidencijski boravak na Velebitu, projekt uključuje i rezidencijalni boravak u švicarskim i austrijskim Alpama a bit će popraćen dvjema završnim izložbama u Galeriji Shed im Eisenwerk te u Galeriji Bačva, Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu 2019. godine.
Više o projektu:
Projekt U planinama će kroz rezidencijalno obitavanje na Velebitu, austrijskim Alpama i švicarskim Alpama praktično i umjetnički analitično propitivat pojmove poput: živuće utopije, slobodnog skloništa, ruksaka Josepha Beuysa, šetnje kao performativnog umjetničkog alata, planine kao životnog stila, planine kao egzistencijalni minimuma, odnos slobodnog i radnog vremena te krajolika kao slike, iskustva i javnog dobra.
Velebit, ispražnjen migracijama druge polovice 20og stoljeća, historijski je obilježen transhumantnim stočarstvom (sezonskim kretanjem ljudi i stoke između ljetnih i zimskih pašnjaka na različitim nadmorskim razinama). Nasljeđe primorskih Bunjevaca, u današnjem kontekstu rapidnog odumiranja stočarstva na Velebitu i njegove, zanimljivo je dovesti u vezu sa švicarskim, alpskim primjerima “konzervacije” tradicijskih modela stočarstva usporedivih s konceptom živog muzeja na otvorenom.
Za razliku od Velebita koji je premrežen besplatnim skloništima za planinare i izletnike, boravak u austrijskim i švicarskim planinskim kućama, dio je elitnog turizma. Velebit je kroz povijest bio mjesto na kojem su obitavali pobunjenici – hajduci, uskoci ili samotnjaci koji traže bijeg od civilizacije. Stoga je utopijski aspekt planine još dan danas prisutan kao model bijega u zamišljenu Utopiju (da parafraziramo Hakima Beya – mitski Croatan).
Modeli ‘preživljavanja’ u planinama zasnovani su na egzistencijalnom minimumu – pristupu osnovnim resursima za preživljavanje i praktičnim znanjima njihove primjene te na timskom radu. Kako se današnji umjetnički, prekarijatski rad pozicionira u planinsku svakodnevnicu, eskapistički, utopijski, distopijski, mimikrijski, pitanja su koja postavlja ovaj projekt.
Organizatori:
Uz potporu:
