48. zagrebački salon
IDENTITET
26.06. – 20.07.2013.

Otvorenje 26. lipnja 2013. u 19 sati

Galerija Bačva, Galerija Prsten i Galerija PM
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika
Trg žrtava fašizma bb
10 000 Zagreb

Radno vrijeme utorak – petak 10 – 14 sati i od 17 – 21 sat; subota i nedjelja 10 – 14 sati. 
Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno.

pozvani umjetnici
Cvjetanović Boris, Cvjetičanin Branka, Ladislav Galeta Ivan, Martinis Dalibor, Trbuljak Goran, Žanić Vlasta

izabrani umjetnici
Babić Vanja, Barišić Petar, Mileusnić Dragan i Serdarević Željko, Brajnović Tomislav, CT kustoski koncept (Krašković Denis, Milić Miron, Pavić Predrag, Šandrk Stjepan, Tadić Stipan), Čop Matija, Friščić Danko, Grlić Martina, Ivančić Josip Pino, Juran Igor , Jurić Ivana i Fischer Fedor, Kurtela Nina, Malčić Ivica, Maleković Tonka, Marinić Marin, Medić Duje, Mezak Davor i Čubrilo Marko, Midžić Ivan i Svetić Josip, Miholić Martina, Miletić Hana, Pašalić Marko, Pavlović Pavle, Petrović Janko, Rožman Maja, Sanvincenti Davor, Sorola Melita, Stanić Marijana, Stojanovski  Krunislav, Šuvar Duje , Vesović Milislav i Vujičić Lara, Vivoda Ana , Vukosav Borko, Vulić Ivana

popratni program
Hrvatska radio televizija HRT; Pavković Saša
Institut za suvremenu umjetnost  Zagreb / Institute for Contemporary Art, Zagreb; Vukmir Janka
Kontraakcija / Counter-action
Mreža solidarnosti / Solidarity network

Identitet, koji se kao riječ od početka globalizacije sve češće spominje, dovodi u pitanje i provlači ili obuhvaća sve pore društva. Da li je identitet riječ u čiji se kontekst sve i svašta može umetnuti ili je identitet vrlo bitna forma koja određuje egzistencijalni smisao pojedinca, grupe, zajednice?

Nemojmo zanemariti činjenicu da Zagreb i Hrvatska za koji dan svečano ulazi u novi sustav za koji nismo sigurni što nam sve točno donosi. Tako možemo zaključiti da se već idući kontekst salona dovodi u pitanje ako ga uspoređujemo s kontekstom unutar kojeg je formiran. Ne govoreći pritom u lošem smislu, već iz perspektive radoznalca. Ovaj pred nama zasigurno je posljednji koji je važan samo unutar granica Hrvatske jer već sljedeći biti će prvi unutar proširenih granica.

Kritika, koja nedostaje u pisanom obliku a upućena umjetnosti nužna je za formiranje identiteta u smislu pripadnosti. Ono što je važno je da ne nedostaje kritike od strane umjetnosti prema društvu u kojem se ta ista umjetnost rađa. No umjetnost je odavno kritika, osim što je potaknuta iznutra, proizlazi iz usporedbe s nečim postojećim izvana a sadržajno primamljivim.

Kako umjetnost propituje vlastitu egzistenciju unutar globalnog konteksta i koliko je spremna kritički sagledati vlastiti entitet pitanja su kojima se bavi ova tema salona. Da će se s proširenjem granica identitet pojedinca, zajednice i prostora s vremenom mijenjati to je neupitno, ali u kojem smjeru?
No, pokušajmo ući na mala vrata velikim i jasnim idejnim konceptima, podložnim kritikama i spremnim za modeliranje i prilagodbu. Zagrebački salon dio je identiteta grada Zagreba, umjetnik je tako urednik / moderator tog identiteta.
48. zagrebački salon tako postaje zbir različitih umjetničkih pristupa i disciplina, sabirna točka istovjetnosti ali i trenutak emancipacije umjetnosti od umjetnika samih.

Tea Hatadi, autor koncepcije 48.zagrebačkog salona