Predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak, Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka, lauerati dr. sc. Irena Kraševac, John Juraj Miličić, Lora Elezović, Nevenka Arbanas Dujmović, Dubravka Lošić, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i Ivan Fijolić
Ministrica kulture i medija
Nina Obuljen Koržinek istaknula je, uručujući dobitnicima nagrade koje HDLU dodjeljuje po 25. put, kako su one osobito važne zato što njima
‘kolege prepoznaju doprinose svojih kolega‘. Podsjetila je na natječaj koje je Ministarstvo kulture pokrenulo u suradnji s HDLU-om, za izravne potpore samostalnim umjetnicima, čime se vizualne umjetnike koji, uz plesne, najteže dolaze do adekvatnih honorara, izravno pomaže kroz sustav potpore.
POČETAK OBNOVETijekom ceremonije proglasio se
početak obnove Meštrovićeva paviljona.
Upravni odbor (Tomislav Buntak, Josip Zanki, Tomislav Hršak, Fedor Fischer, Vida Meić) i ravnateljica Ivana Andabaka, Martin Jurin (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode) ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, voditeljica projekta obnove Iva Rukavina, predstavnici izvođača Ante Borovina i Ante Kelava (Spegra d.o.o.), Iva Vucković i Barbara Horvatić (Randić i suradnici d.o.o.)
Obnovu, za koju je HDLU ugovorio ukupno 20.6 MIL EUR iz Fonda solidarnosti EU, Mehanizma za oporavak i otpornost – NPOO – Fonda NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, provest će izvođač radova Spegra d.o.o. prema projektu cjelovite obnove kojeg potpisuje mr.sc. Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.) te projektu konstrukcijske obnove kojeg potpisuje prof.dr.sc. Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet u Zagrebu, i suradnici), a temeljem smjernica konzervatorske studije koju je izradio Institut za povijest umjetnosti. Noviteti, pod vodiljom „vraćanje izvornog stanja uz unaprjeđenja kako bi se udovoljilo suvremenim potrebama galerijskog prostora i uvjetima društva danas“, koje obnova donosi su: statičko ojačanje zgrade, rekonstrukcija centralne kupole i kupolastog svoda galerije Prsten, uvođenje sustava klimatizacije te unapređenje sustava grijanja, osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti svim dijelovima Paviljona, uspostavljanje rezidencijalnog prostora za gostujuće umjetnike/-ice, otvaranje nove multimedijske „black box“ galerije, otvaranje dva originalna ulaza u Paviljon, zamjena podnih obloga galerija, novi sustav galerijske rasvjete i sveopće pročišćenje Paviljona i galerija od suvišnih prostornih elemenata. Očekuje se da će obnova trajati do 2 godine. Tijekom obnove HDLU nastavlja izložbeni program u brojnim partnerskim ustanovama pod nazivom Meštrovićev paviljon u gostovanju.
“Ovo je jedan od dvadesetak muzeja u Zagrebu koje obnavlja Vlada i Ministarstvo kulture, a radi se o remek-djelu hrvatske moderne arhitekture i vrlo zahtjevnom projektu obnove. Nadamo se da će ovaj prostor nakon završetka pružati puno bolje i kvalitetnije uvjete za izlaganje. Meštrovićev paviljon zadnji je izložbeno-galerijski prostor koji započinje poslijepotresnu obnovu, do koje je doveo bremenit i složen put. S jedne strane morali smo riješiti imovinsko-pravna pitanja, a nakon toga i svladati vrlo zahtjevan proces izrade projekte dokumentacije”, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
OBRAZLOŽENJA NAGRADA
ZA ŽIVOTNO DJELO:
NEVENKA ARBANAS DUJMOVIĆ
Nevenka Arbanas Dujmović
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika sa zadovoljstvom dodjeljuje nagradu za životno djelo istaknutoj umjetnici Nevenki Arbanas (Batini, 1950. godine), prepoznajući njezin neizmjeran doprinos razvoju suvremene likovne umjetnosti u Hrvatskoj. Njezina umjetnička karijera, koja obuhvaća više desetljeća predanog rada, svjedoči o dosljednosti, inovativnosti i izuzetnoj umjetničkoj osjetljivosti, kao i o dubokoj predanosti stvaranju.
Nevenka Arbanas ubraja se među najznačajnije hrvatske grafičarke i slikarice, poznata po svojoj tehničkoj izvrsnosti i eksperimentalnom duhu. Tijekom svoje karijere, Arbanas je istraživala razne tehnike grafike, posebno se istaknuvši u dubokom tisku, suhoj igli i akvatinti. Njezina djela karakteriziraju sklad oblika, teksture i boja, a njezine kompozicije odišu meditativnošću i introspektivnom snagom.
Kroz svoj opus, Arbanas je kontinuirano istraživala granice medija, uvodeći inovacije koje su postale uzor mnogim mlađim umjetnicima. Njezini radovi prikazuju jedinstvenu sintezu tradicionalnih grafičkih postupaka i suvremenih pristupa, stvarajući univerzalni jezik koji komunicira s publikom bez obzira na kulturni ili geografski kontekst.
Osim što je ostavila zamjetan trag u umjetnosti, Nevenka Arbanas dala je izvanredan doprinos i u području obrazovanja. Kao profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, generacijama je prenosila svoje bogato znanje i iskustvo, inspirirajući mlade umjetnike da razviju vlastite izraze i kritičko promišljanje.
Tijekom karijere sudjelovala je na više od 200 skupnih i 60 samostalnih izložbi, a objavila je i niz grafičkih mapa i bibliografskih knjiga. 2018. godine primila je i državnu nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo.
Osim umjetničkog rada, Nevenka Arbanas sudjelovala je u brojnim humanitarnim projektima, koristeći umjetnost kao sredstvo povezivanja i podrške zajednici. Njezin angažman u kulturnim inicijativama pridonio je jačanju svijesti o značaju umjetnosti u svakodnevnom životu.
Nagrada za životno djelo Nevenki Arbanas dolazi kao zasluženo priznanje za njezinu iznimnu umjetničku karijeru, pedagoški rad i doprinos razvoju likovne kulture u Hrvatskoj. Njezina radna etika i nesebična posvećenost umjetnosti služe kao trajna inspiracija i model izvrsnosti za sadašnje i buduće generacije.
ZA NAJBOLJE IZLOŽBE:
DUBRAVKA LOŠIĆ
„Punćela“ Galerija umjetnina, Split
Dubravka Lošić
Dubravka Lošić (Dubrovniku, 1964. godine) je svojim umjetničkim radom na hrvatskoj likovnoj sceni prisutna više od četrdeset godina. Izložba Punćela održana u Galeriji umjetnina Split čiji je kustos ravnatelj Nacionanlnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, obuhvaća jednu od linija njenog bogatog opusa, liniju koja u sebi u potpunosti ostvaruje postmodernistički estetski program zasnovan na individualnoj slobodi, snazi i umijeću procesuiranja, objedinjavanja i reinterpretacije evolucije tradicionalnih likovnih disciplina kroz integraciju avangardnog i neoavangardnog nasljeđa. Radovi predstavljeni na Punćeli razvijaju se iz formalnih istraživanja aktualnosti štafelajne slike kao ishodišnog likovnog medija, a pejzaža i portreta kao njegovih temeljnih žanrova. U metijerskom pogledu izložba obuhvaća cikluse na kojima Lošić radi paralelno, i to u širokom rasponu od tradicionalne tehnike ulja na platnu i slikarstva ekspresivne figuracije, preko gestualne apstrakcije, slikarstva monokroma, enformela i kolaža pa sve do korištenja netipičnih likovnih materijala u izvedbi za nju specifičnih ciklusa slika-objekata. U pogledu tema i motiva, univerzalnost likovnog jezika njenih radova u iskazu dramatičnog osjećaja egzistencije oslanja se na subliminalne reference o osobnim, porodičnim i lokalnim sadržajima. Ako se slažemo da umjetnički rad odražava impresiju stvarnosti, Lošić se u predstavljenim radovima referira na dubinske, tektonske transformacije koje se oku nevidljivo odvijaju ispod površine. Pogled ih u kompoziciji slike registrira kao napinjanje površine, izboje i curenja materijala i boje prema njenim rubovima, u procesima koji rastaču motiv da bi u konačnici preuzeli njegovu sadržajnu ulogu. Naposljetku, formalna i sadržajna snaga Lošićkinog rada suvereno je nadvladala dva potpuno različita izložbena okvira, neutralnu bijelu kocku Galerije umjetnina u Splitu i destruiranu grandioznost klasicističke arhitekture Oktogona.
IVAN FIJOLIĆ
„ARMY OF NO GOOD „ u Galerija Bačva
Ivan Fijolić
Ivan Fijolić (Zagreb, 1976.) je sa svojom prošlogodišnjom izložbom Army of No Good publici na konceptualan način predstavio više svojih figurativnih skulptura koje su nastajale tijekom duljeg razdoblja. Učinio je to tako što ih je u prostoru Galerije Bačva Meštrovićeva paviljona postavio kao jedinstvenu i moćnu prostornu kompoziciju, spremnu na to da se okomi na svakog posjetitelja. Osjećaj početne napetosti, koji je pritom proizveo, skladno je izbalansirao sa svim onim drugim kvalitetama koje tradicionalno vežemo za Fijolića, a među kojima humor i sentiment prema raznolikim popkulturnim referencama zauzimaju važna mjesta. Ne treba zaboraviti ni veliko kiparsko umijeće kojim Fijolić vlada i koje se, vidjelo se na izložbi, kod njega nikad ne oslanja na recepte nego uvijek hrabro hrli u nove eksperimente. Upravo je ta hrabrost u kombinaciji sa sklonošću divergenciji nešto što možemo vezati i za Fijolića i za njegovu raznorodnu, pa i pomalo svadljivu vojsku koju nije lako držati na okupu. Pogotovo ne one njezine vojnike, poput Bruce Leeja, koji su se tijekom vremena posve emancipirali od svog autora. Iz te je perspektive Army of No Good živopisna preslika svih onih trilema koje su autora pratile tijekom njegovog kiparskog odrastanja i koje će ga sigurno kao jeka dohvaćati u budućnosti. Svaki kipar ima svoje formativne godine, a Army of No Good su autentično Fijolićeve i u tome se nalazi najveća privlačnost te njegove izložbe.
Kao neplaniranu dodanu vrijednost, a koja se uvijek iskristalizira kad se radi ustrajno i studiozno, Army of No Good, nevezano za autora i njegove ateljerske bitke, može se interpretirati i u odnosu na širi društveni i politički kontekst koji se od prošle jeseni, kada je izložba održana, do danas prilično uslojio. Fijolićevi duhovi prošlosti kao da se u tom smislu preobražavaju u neku vrstu nelagodne anticipacije koja, ovako naknadno, ostavlja izrazito dubok dojam.
Marina Đira
ZA MLADE UMJETNIKE:
LORA ELEZOVIĆ
Lora Elezović
Lora Elezović (Toronto, Kanada, 1995.), koja je diplomirala na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Igora Čabraje, talentirana je umjetnica koja uspješno spaja inovativnost, tehničku izvrsnost i duboko promišljanje suvremenih tema. Njezin dosadašnji rad obilježen je jedinstvenim pristupom koji unosi svježinu u hrvatsku likovnu scenu.
Kombinirajući crtanje, slikarstvo, instalacije i performans, Elezović istražuje granice između tradicionalnih i suvremenih medija, pritom ostajući vjerna vlastitom vizualnom jeziku. Sposobna je kroz svoja djela prenijeti složene ideje, baveći se pitanjima identiteta, društvenih konstrukcija i odnosa čovjeka i prirode.
Njezine instalacije i drugi radovi privukli su pažnju javnosti na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Posebno se ističu zbog emocionalnog i intelektualnog naboja, kao i zbog inovativne upotrebe materijala i prostora. Djela joj potiču dijalog i refleksiju, čineći njezin rad ne samo estetski dojmljivim već i duboko relevantnim. Njezina posvećenost istraživanju tehničkih postupaka i hrabrost u odabiru aktualnih tema čine je izuzetno vrijednim glasom na suvremenoj umjetničkoj sceni.
Ova nagrada potvrda je njezina dosadašnjeg uspjeha, ali i poticaj za daljnji razvoj karijere, koja obećava mnogobrojne uspješne projekte i značajan doprinos hrvatskoj likovnoj umjetnosti.
JOHN JURAJ MILIČIĆ
John Juraj Miličić
John Juraj Miličić (Split, 1992.), diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Zlatana Vrkljana. Nakon studija vratio se na Hvar, gdje njegovi česti putevi između otoka i kopna, najčešće prema Splitu, Zagrebu i otoku Sušcu, postaju inspiracija za njegov rad. Ponovljena putovanja i promatranje pejzaža oblikuju njegov slikarski predložak, dok kretanje i putovanje postaju ključni elementi procesa stvaranja.
Miličićevo slikarstvo naizgled prikazuje dalmatinski pejzaž, ali ono zapravo istražuje fenomen putovanja i memorijsko bilježenje prizora. Monumentalnost njegovih radova proizlazi iz kombinacije fragmenata i cjeline, dok istovremeno dodiruje područja eksperimentalnog filma, arhitekture i fotografije. U svom radu svjesno izbjegava fotografiju kao medij, preferirajući slikarstvo koje prenosi osjećaj protoka vremena, sličan time-based medijskoj umjetnosti.
Njegovi radovi propituju prolaznost, povezujući vizualne bilješke s konceptima Borghesovog samosadašnjeg vremena i oftalmološkog bioritma percepcije. Na granici fovizma i eskapizma, Miličić stvara suvremeni avangardni kontekst, istovremeno istražujući granice slikarstva. Njegova fascinacija prostorom, vremenom i krajolikom pozicionira ga kao jednog od najinovativnijih suvremenih hrvatskih umjetnika, zbog čega zaslužuje godišnju nagradu HDLU za mladog umjetnika.
Ksenija Baronica
POSEBNO PRIZNANJE ZA DOPRINOS LIKOVNOJ UMJETNOSTI:
IRENA KRAŠEVAC
Irena Kraševac
Irena Kraševac, istaknuta povjesničarka umjetnosti, svojom stručnošću, predanošću i vizionarskim pristupom značajno je doprinijela promociji i očuvanju hrvatske likovne umjetnosti, s posebnim naglaskom na rad Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Njezin rad na Monografiji 150 godina HDLU i rad na konzervatorskom elaboratu obnove Meštrovićevog paviljona u okviru Instituta za povijest umjetnosti predstavljaju trajni doprinos hrvatskoj umjetničkoj baštini.
Kao glavna autorica i urednica Monografije 150 godina HDLU, Irena Kraševac je kroz temeljito istraživanje i analitički pristup uspjela prikazati bogatu povijest Društva i njegovu ključnu ulogu u razvoju hrvatske likovne umjetnosti. Monografija, rezultat dugogodišnjeg rada grupe autorica predvođenih Irenom Kraševac, ne samo da dokumentira djelovanje HDLU od osnutka do danas, već i pruža širi povijesni i kulturni kontekst, povezujući rad Društva s najvažnijim događajima u povijesti hrvatske umjetnosti. Tekstovi, fotografije i arhivska građa, prikupljeni i obrađeni pod njezinim vodstvom, čine ovo izdanje neizostavnim referentnim djelom za sve povjesničare umjetnosti, kustose i umjetnike.
Njezin doprinos obnovi Meštrovićeva paviljona, jednog od najvažnijih simbola hrvatske moderne arhitekture i sjedišta HDLU-a, od iznimne je važnosti. Kraševac je svojim stručnim savjetima, istraživanjima i zalaganjem sudjelovala u višegodišnjem procesu koji će omogućiti vraćanje ovog iznimnog arhitektonskog djela njegovoj izvornosti i funkciji. Kroz suradnju s arhitektima, umjetnicima i povjesničarima umjetnosti, istaknula je povijesnu i umjetničku važnost Paviljona te pridonijela njegovoj revitalizaciji kao kulturnog i umjetničkog središta. Svoj angažman nastavlja i kao jedan od autora konzervatorskog elaborata za uređenje Trga žrtava fašizma koje za naručitelja Vijeće četvrti Donji grad grada Zagreba izrađuje Institut za povijest umjetnosti.
Autorski je surađivala na zapaženim izložbenim projektima: „Zagreb-München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu“ (Umjetnički paviljon, Zagreb, 2009./2010.), „Robert Auer – slikar zagrebačke secesije. Retrospektiva“ (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2010.), „Art déco. Hrvatska umjetnost između dva rata“ (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2011.), „Alegorija i Arkadija. Antički motivi u umjetnosti hrvatske moderne“ (Galerija Klovićevi dvori, 2013.), „Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.“ (Galerija Klovićevi dvori, 2017. i Galerija Belvedere, Beč 2017./2018.), „Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču 1893.–1903.“ (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2022.). Zahvaljujući pravodobnoj valorizaciji zanemarih slika Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu koju je pokrenula, djela su primjerno restaurirana i pokazana na izložbama „Nepoznati Klimt, ljubav-smrt-ekstaza“ u Palači šećerane Muzeja grada Rijeke (2021.) i „Klimt u Rijeci, ljubav-smrt-ekstaza“ u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu (2022.). Pored brojih stručnih skupova na kojima je autorski sudjelovala, ističe se Znanstveno stručni skup Ivan Meštrović, Hrvatska i svijet na kojem je pozvala HDLU da premijerno predstavi novitete koje donosi obnova Meštrovićeva paviljona – Doma hrvatskih likovnih umjetnika.
Irena Kraševac prepoznata je po svojoj sposobnosti povezivanja prošlosti i sadašnjosti, pri čemu s jednakim žarom valorizira umjetničku baštinu i potiče razvoj suvremenih umjetničkih praksi. Kroz svoj rad posvećen HDLU-u, kao i šire, ostavila je neizbrisiv trag u oblikovanju hrvatske umjetničke scene, obogaćujući je stručnim uvidima i dugoročnim vizijama.
Stoga nas posebno raduje uručenje posebnog priznanja Ireni Kraševac za dekadu posvećenog i vrijednog doprinosa HDLU-u i Meštrovićevom paviljonu upravo u danu kada svečano prograšavamo početak obnove Doma hrvatskih likovnih umjetnika i kada smo se okupili da pozdravimo Paviljon prije nego li ga zatvorimo za javnost.
dr. sc. Irena Kraševac, John Juraj Miličić, Lora Elezović, Nevenka Arbanas Dujmović, Dubravka Lošić i Ivan Fijolić
Odbor za dodjelu likovnih nagrada HDLU-a djelovao je u sastavu Zlatan Vrkljan, Ivana Fischer, Grgur Akrap, Mia Maraković i Fedor Vučemilović.
GALERIJU FOTOGRAFIJA MOŽETE PREUZETI OVDJE.
Fotograf: Juraj Vuglač
ORGANIZATOR:
POKROVITELJ:
