Sa zadnjim danom 2024. godine završava i projekt Artists for Artists Residency Network (AFAR) koji je imao za cilj poboljšati mobilnost suvremenih vizualnih umjetnika i kustosa, stvarajući pritom veće mogućnosti za žene u umjetnosti. Projekt se odvijao u četiri europske partnerske zemlje – Rumunjskoj, Njemačkoj, Hrvatskoj i Austriji. Konzorcij se sastojao od nositelja projekta (ARAC) – Bukurešt, Rumunjska te 3 partnera: mreža Goethe Instituta, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika – Zagreb, Hrvatska i Künstlerhaus – Beč, Austrija. Dodatni pridruženi strateški partner projekta bio je La Kunsthalle Mulhouse koja je ujedno i Centre d’Art Contemporain d’Intérêt National de la Ville de Mulhouse, smješten u bivšoj industrijskoj zgradi koju dijeli sa Sveučilištem Haute-Alsace, gradskim arhivima i Ateliers Pédagogiques d’Arts Plastiques.

Projekt se fokusirao na razvoj novih međunarodnih razmjena i transkulturalnog dijaloga te pružio niz novih mogućnosti praktičarima umjetnosti svih dobi, u različitim umjetničkim medijima, s posebnim naglaskom na žene u umjetnosti i rodnu jednakost. Uključio je niz umjetničkih i kustoskih rezidencija, razgovora te 3 međunarodne izložbe, a sve s ciljem stvaranja samoodrživih modela međusobne podrške i suradnje te dugoročnih kulturnih i društvenih međunarodnih odnosa, kroz teme ekologije i inkluzije.

Projekt je uključio:

• 12 umjetničkih rezidencija u Zagrebu (HR), Mulhouseu (FR), Bukureštu (RO) i u Săcel, Maramureș (RO)
• 4 kustoske rezidencije u Zagrebu i Bukureštu
• 12 razgovora u Zagrebu, Bukureštu i Beču
• 3 izložbe u Beču (AT), Zagrebu (HR) i Bukureštu (RO)

Kako, u svom predgovoru izložbe AFAR: topografija projekta, koja se održala u galeriji Bačva, Meštrovićevog paviljona u Zagrebu (24.10.-24.11.2024.), govori Josip Zanki, umjetnički direktor projekta, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika je u svom dijelu projekta, koji se odvijao u Zagrebu od siječnja pa do kraja lipnja 2024., fokus stavilo na uspostavu međunarodne rezidencije u Zagrebu, suradnju sa studentima/studenticama Akademije likovnih umjetnosti, uključivanje kulturnih radnika/radnica i nositelja kulturnih politika u predstavljanje rezidenata/rezidentica i organiziranje specijaliziranih tekstilnih radionica. Odbor za odabir umjetnika/umjetnica  i kustosa/kustosica (Anca Poterașu i Josip Zanki) za rezidencije u Zagrebu odabrali su umjetnice/umjetnike Larisu Crunțeanu, Liesbeth Bik i Josa Van der Pola, Megan Dominescu, Izu Tarasewicz, i kustosice Eve Woods i Sarah McNulty. Rezultat rezidencijalnog boravka kustosica bio je istraživački tekst o umjetničkoj sceni u Zagrebu, a umjetnica/umjetnika novi umjetnički rad nastao za vrijeme boravka u zagrebačkoj rezidenciji.

 

Rezidencijalni program otvorila je kustosica Eve Woods (siječanj 2024.). Kustosica Sarah McNulty boravila je u veljači, da bi potom uslijedile umjetničke rezidencije; Larisu Crunțeanu u ožujku, Liesbeth Bik i Jos Van der Pol u travnju i svibnju, Megan Dominescu u svibnju, i Iza Tarasewicz u lipnju 2024. Za vrijeme kustoskih/umjetničkih rezidencija organiziran je posebni program, model predstavljanja kustoske/umjetničke prakse AFAR talk, u kojem je stručnjak/stručnjakinja iz područja obrazovanja kulture i kulturnih politika razgovarao s rezidenticama/rezidentima. Razgovori su se održavali u suradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u sklopu aktivnosti diskurzivnog programa doktorskog studija Likovne umjetnosti i kolegija Uvod u teoriju umjetnosti (nositelj izv. prof. dr. sc. Josip Zanki). Razgovor s Eve Woods A Selection of Irish Eco-Artists vodila je Luja Šimunović, s Sarah McNulty Shared Space – How Do We Co-create and Co-opt Space? vodila je Deborah Hustić, s Larisom Crunțeanu Topographies of Love vodila je prof. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, s Liesbeth Bik i Josom Van der Polom Speechless vodila je Leila Topić , s Megan Dominescu Slowly But Boldly Going Nowhere: A map of artistic practice and visual upbringing vodio je Sven Jozić, i s Izom Tarasewicz “your type of unity“: Art practice as a way to hold yourself up vodila je prof. dr. sc. Leonida Kovač.

Pošto je jedno od težišta AFAR projekta bilo postavljeno na rad s tekstilom na rezidencijalnom programu u Zagrebu sudjelovale su tri umjetnice koje gotovo čitav umjetnički opus temelje na radu s tekstilom (Megan Dominescu), ili pak dio svog opusa (Larisa Crunțeanu, Iza Tarasewicz). Za vrijeme njihovog boravka organizirane su specijalizirane radionice Tehnike tkanja koje je vodila Nikolina Hrgović Knežević, mag. art. edu (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb). Na radionicama su uz umjetnice sudjelovali i studenti/studentice Akademije likovnih umjetnosti i zainteresirani kulturni radnici/radnice, a cilj istih je bio upoznavanje s tradicionalnim tehnikama tkanja.

Za vrijeme umjetničkih rezidencija  organizirani su i posebni terenski radovi u dogovoru s rezidentima/rezidenicama. U sklopu terenskog rada rezidenti/rezidentice mogli su provesti dio vlastitog umjetničkog istraživanja potrebnih za kreiranje umjetničkog rada, ili bilježiti iskustvo boravljenja/bivanja u određenom prostoru. Liesbeth Bik i Jos Van der Pol sudjelovali su u terenskom radu na lokacijama Karmel svetog Ilije (Buško jezero) i Veli Zaton (otok Pag), a Megan Dominescu u terenskom radu na lokaciji Kamačnik.

Ovdje je važno istaknuti da su aktivnosti AFAR talk i Tehnike tkanja i terenski rad namijenjene rezidentima/rezidenticama ali i kao oblici nastavnih odnosno vannastavnih aktivnosti namijenjene  studentima/studenticama Akademije likovnih umjetnosti proširile područje umjetničke edukacije i okvire umjetničkog istraživanja. Sveučilišni studiji oduvijek su kao institucionalizirano obrazovanje i usavršavanje studenata/studentica, okrenuti promicanju znanja o znanstvenom svijetu i uključivanju studenata/studentica u sudjelovanje u znanstvenim projektima. Međutim, današnje doba zahtijeva nove poglede, primjenom ne samo ograničenih, redukcionističkih znanstvenih pristupa, već i novih, kvalitativnih, fenomenoloških istraživanja i perspektiva. Suvremeno istraživanje sociokulturnog okoliša zahtijeva uključivanje inovativnih, dosad rijetko korištenih strategija. Iako se o stupnju racionalnosti takvih strategija može raspravljati: znanost se uvijek smatra bastionom pouzdanosti, dok se umjetnost (ili novo-uspostavljeno umjetničko istraživanje) često optužuje za subjektivnost i manjak valjanosti. Važno je razumjeti da različite znanosti imaju i različite metodološke istraživačke strategije i stupnjeve racionalnosti. AFAR talk, Tehnike tkanja i terenski radovi predstavljaju upravo novi inovativni format; sveobuhvatni istraživački projekt koji demonstrira pronađeno, personalizirano iskustvo sudionika u prostoru i vremenu.

Projekt je završio izložbom AFAR: topografija projekta, u galeriji Bačva (Meštrovićev paviljon), 24.10.-24.11.2024.

Kustos izložbe bio je Josip Zanki, a izlagali su: Željko Beljan (HR), Bik Van der Pol (NL), Tanja Boukal (AT), Larisa Crunțeanu (RO), Megan Dominescu (RO), Nikolina Hrgović Knežević (HR), Zoya Laktionova (UA), Sarah Mcnulty (DK), Iza Tarasewicz (PL), Eve Woods (IE)

 

 

Video: Marta Dijak

Naracija: Astrid Jakšić

 

U okviru projekta:

Partneri projekta:

Uz potporu:

  

Sufinancira Europska unija – CREA-CULT-2022-COOP. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

[Broj projekta: 101100309 ]

Stajališta izražena u ovoj objavi isključiva su odgovornost HDLU i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.