Dodijeljene su nagrade 37. salona mladih
DODIJELJENE NAGRADE 37. SALONA MLADIH
Martina Miholić, Lora Rajčić, Ivana Andabaka, Lav Paripović, Branimir Štivić, Marta Katavić, Paula Tončić, Josip Kresović, Marlen Ban, Alex Brajković, John Miličić, Lovro Japundžić
Salon mladih je najveća izložbena manifestacija od nacionalnog značaja namijenjena predstavljanju radova suvremenih umjetnika do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. 37. salon mladih predstavio je preko 100 mladih umjetnika/ca kroz centralnu izložbu prema koncepciji Lovre Japundžića ‘’Pao sat u bunar’’ (Domu HDLU / Meštrovićev paviljon), program ‘’Situacija’’, kustosica Lore Rajčić i Ivane Završki (Arheološki muzej, Galerija AMZ, Galerija Art&CeRZe, Galerija Canvas), program Venientes (Galerija Putolovac) u organizaciji ALU Zagreb te program Takeover, kustoskog kolektiva Kućća u korporativnim prostorima (Agencija 404, Infinum, Studio 3LHD, VMD grupa).
SLUŽBENA KONKURENCIJA – ERSTE NAGRADE
Erste Grand Prix nagrada 37. salona mladih u iznosu 3,000.00 eur neto:
PAULA TONČIĆ
za rad: “Ona se igra nožem”
obrazloženje
Melinda Šefčić, Nika Šimičić, Ivana Andabaka, Paula Tončić, Jasna Jakšić, Tena Starčević
Erste 2. nagrada 37. salona mladih u iznosu od 2,000.00 eur neto:
ALEX BRAJKOVIĆ
za rad: ‘’Contem.plant’’
obrazloženje
Alex Brajković, Marlen Ban, Nika Šimičić
Erste 3. nagrade 37. salona mladih u iznosu od 1,000.00 eur neto:
JOHN MILIČIĆ
za rad: ‘’Hvar – Jelsa’’
obrazloženje
John Miličić
Pohvale:
MARLEN BAN
za rad ”Grafiti na platnu“,
obrazloženje
Marlen Ban, Melinda Šefčić
JOSIP KRESOVIĆ
za rad ‘’11’’
obrazloženje
Josip Kresović
Odbor za dodjelu nagrada 37. salona mladih:
Jasna Jakšić, Mario Mu, Tena Starčević, Nika Šimičić, Melinda Šefčić.
STRUKOVNE NAGRADE
MSU nagrada – samostalna izložba u MSU u 2026. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih
Branimir Stivić
za rad: ‘’GO04: DWELL”
obrazloženje
Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu
Vesna Meštrić, Branimir Štivić
MMSU nagrada – dvotjedna rezidencija KAMOV
Marko Gutić Mižimakov
za rad: ‘’Lov na zmajice‘’
obrazloženje
MMSU nagrada – dvotjedna rezidencija KAMOV
Paula Tončić
za rad: “Ona se igra nožem”
obrazloženje
Stručno vijeće Muzeja modern i suvremene umjetnosti u Rijeci
Paula Tončić, Vida Meić, Ivana Andabaka
FILANTROPSKE NAGRADE
Nagrada Kolekcionar umjetniku, Zbirka Vujičić u iznosu 1,000.00 eur neto
PAULA TONČIĆ.
za rad: “Ona se igra nožem”
Stručni žiri: Tevž Logar, Marko Tadić i Kućća (Jurica Mlinarec, Klara Petrović i Luja Šimunović)
Ivana Andabaka, Marko Tadić, Luja Šimunivić, Paula Tončić, Klara Petrović
Kontrapunkt nagrada Vladimir Dodig Trokut _Iva Vraneković – dvije nagrade u iznosu od 2,222.00 eur neto
Marta Katavić
za radove: ‘’Film’’, ‘’Druga vremena’’, ‘’Namjera’’, ‘’Filozofija’’, ‘’Ćaopiusakbok’’
obrazloženje
John Miličić, Josip Kresović, Marta Katavić, Alex Brajković, Vida Meić, Branimir Štivić, Ivana Andabaka
Lav Paripović
Za rad: ‘’Op linije +/-‘’
obrazloženje
Lav Paripović
Vijeće Kontrapunkt nagrade Vladimir Dodig Trokut _Iva Vraneković, umjetnici umjetniku:
Ivan Posavec, Tomislav Buntak i Anonimni Filantrop
Lav Paripović, Branimir Stivić, Marta Katavić, Paula Tončić, Josip Kresović, Marlen Ban,
Alex Brajkovič, John Miličić
OBRAZLOŽENJA
SLUŽBENA KONKURENCIJA
ERSTE GRAND PRIX 37. SALONA MLADIH
Paula Tončić, “Ona se igra nožem”, 2024.
Rad Paule Tončić naslovljen “Ona se igra nožem” pokazuje vrlo zreli pristup istraživanju pojma vrijednosti. Njezina instalacija na nekoliko razina progovara o značenjima koja upisujemo u različite predmete i samim time im dajemo vrijednost. Autorica radom otvara brojna pitanja, odnosno izaziva promatrača na promišljanje pojma vrijednosti. Što neki predmet čini vrijednim – njegova novčana, emocionalna ili pak društvena vrijednost? Sakupljajući odbačene ili pak zaboravljene predmete, umjetnica kroji narativ o uspomenama i osobnim pričama djevojaka koje su boravile u domu. Umjetničko istraživanje propituje tradicionalno shvaćanje vrijednosti, kako u umjetnosti, tako i u svakodnevnom životu. Vizualno upečatljiva estetika prostorne instalacije u kombinaciji s razrađenim konceptom rezultirali su izuzetno kvalitetnim radom u području suvremene umjetnosti koji potvrđuje senzibilitet Paule Tončić za društvena pitanja i uspostavljanje dijaloga s publikom. Stoga je žiri, nakon dugog vijećanja, odlučio Erste Grand Prix nagradu 37. salona mladih dodijeliti autorici koja je već na početku svoje profesionalne karijere pokazala sklonost eksperimentu, interdisciplinarni pristup i zrelo promišljanje društveno relevantnih tema.
ERSTE 2. NAGRADA 37. SALONA MLADIH
Alex Brajković, Contem.plant, 2023.
Multimedijalna instalacija Alexa Brajkovića u izložbeni prostor uvodi sam život i njegove frekvencije. Bilježenjem osnovnih procesa preobrazbe sunčeve energije putem fotosinteze i daljnje transformacije u električni signal te u sam zvuk, u zaokruženoj cjelini uspostavlja dijalog između prirode, ljudske intervencije i kontemplacije te galerijskog prostora. U postavu što na vizualno dojmljiv način simulira i nekad popularne uređaje koji su mjerili reakcije i potencijalne emocije biljaka, spoznaja, istraživanje, empatija i kontemplacija čine cjelovit krug. Promatranje okoliša i prirodnih procesa, uz pomoć meditativnih instrumenata poput gonga ili glazbene zdjelice koje pokreće sama biljka, izmješta odnos prema prirodi izvan ekstraktivističkih i eksploatacijskih paradigmi. Time poziva na drugačije promatranje i doživljaj okoliša, ali i otiska kojeg u njemu ostavljamo. Tehnički kompleksan i slojevit rad koji stvara hibridne digitalne ekosustave na granici živog i strojnog, organskog i digitalnog, prema mišljenju žirija osvojio je drugu nagradu.
ERSTE 3. NAGRADA 37. SALONA MLADIH
John Miličić, ‘’Hvar – Jelsa’’, 2024.
Putovanja Johna Miličića su potaknula slijed neposrednih doživljaja kretanja među mjestima kao sigurnim odredištima memorije. Uspostavljanjem forme koja ukazuje na zapis filmske sekvence u nepredvidljivom dijalogu s piktoralnim prostorom, struktura opažanja u svakom dolasku vidi promjenu i mogući novi početak. U svojoj uhodanosti naspram svakodnevnih putanja i bez namjere da postigne rezultate koji su izvan osobnog iskustva trajanja, John Miličić pronalazi marljivu predanost prema ritmovima promatranja u kojima svi mi sudjelujemo. Prema suglasnom uvažavanju svih članova žirija, rad ‘’Hvar – Jelsa’’, zaslužuje treću nagradu Salona mladih.
POHVALE
Marlen Ban, ‘’Grafiti na platnu’’, 2024.
Rad „Grafiti na platnu“, umjetnice Marlen Ban na suvremen i inovativan način propituje najviše razine ženske emancipacije u tradicionalnom, patrijarhalnom društvu. Umjetnica se koristi postojećim graffiti i paste up natpisima, koji su odraz potrebe za komunikacijom i buntom, u formi kratkih i jasnih poruka s kojima se svakodnevno susrećemo u javnom prostoru. U svom radu kombinira tradicionalno, kroz povijest, žensku tehniku vezenja, kojom upisuje grafiti natpise na površinu platna, pokazujući novu formu otpora. Pritom radu, koji je nastao u javnom prostoru, daje novo, galerijsko i institucionalno, okrilje. Upravo svojom jasnom manifestacijom, rad „Grafiti na platnu“ zaslužuje Pohvalu Žirija za dodjelu nagrada na 37. salonu mladih.
Josip Kresović, ‘’11’’, 2023,
Rad 11, Josipa Kresovića okuplja 11 godina gomilanih nalaza, uputnica, anonimnih pisama o diskriminaciji, prijavnica i odbijenica za edukaciju i osvještavanje javnosti Centra za spolno zdravlje, koji su uništeni u rezalici papira. On ih potapa i kašira, pretvarajući konačno u masu standardizirane A4 veličine te potom slaže na plavi postament, imitirajući izvorni izgled hrpe dokumentacije. Umjetnik suptilno, ne namećući sud, ali nikako bezglasno, stvara snažan umjetnički rad, upisujući mu niz slojeva značenja. Rad tako postaje glasnik složenih pitanja poput nevidljivosti, stigmatizacije, identiteta, zdravlja ili zdravstvenog sustava.
STRUČNE NAGRADE
MSU NAGRADA
Branimir Štivić, ‘’GO04: DWELL’’, 2024.
Rad Branimira Štivića, dio većeg istraživačkog ciklusa, na tehnološki se inovativan i u umjetničkoj duboko praksi usidren način bavi pitanjem narušenih ekosustava i invazivnih vrsta kao posljedica ljudskog djelovanja i globalnog kapitalizma. Kompleksan i sustavno promišljen rad, dio većeg projekta, ne razotkriva samo razmjere dramatičnih promjena u okolišu i prirodi, već transformira njihove tragove i posljedice u oblik koji se može beskonačno prenositi i multiplicirati. Kritičkim promišljanjem tragova i posljedica civilizacije i uvjeta njihova nastanka te potencijalnog nestajanja, što uključuje i svijet umjetnosti, polje unutar kojeg sam autor djeluje, otvara pitanja opravdanosti i održivosti ne samo vlastitog rada, nego i samog sustava unutar kojeg djeluje i izlaže. Primjenom novih medija i tehnologija na kritičke prakse u umjetnosti nastavlja se na liniju u umjetnosti koju pratimo još od pokreta Novih tendencija, što ga čini laureatom nagrade Muzeja suvremene umjetnosti.
MMSU NAGRADA
Paula Tončić, “Ona se igra nožem”, 2024.
U radu „Ona se igra nožem“ Paula Tončić priču o djevojaštvu, pogledu i kontroli nad ženskim tijelom i ponašanjem, oblikuje oko predmeta nađenih u napuštenim djevojačkim domovima. Dok predmeti poput tijare ili mašnice figuriraju kao relikti intimnih kronologija odrastanja, desertni i dekorativni noževi asociraju na prijetnju i samoobranu. Korištenim umjetničkim tehnikama laserskog printa na aluminijskoj ploči i pretapanjem srebrnih i zlatnih predmeta, Tončić povlači paralelu između transformacije materijala, tijela i identiteta. Na taj način slojevito zarezuje u problematiku često marginaliziranog iskustva perioda djevojaštva, podcrtavajući u raspolovljenoj fotografiji dualnost igre i seksualnosti, kao i kontrast podčinjavanja društvenim očekivanjima s jedne, te zauzimanjem za same sebe, s druge strane.
MMSU NAGRADA
Marko Gutić Mižimakov, ‘’Lov na zmajice’’, 2024.
Marko Gutić Mižimakov realizirao je sa skupinom suradnika video rad na granici suvremenog plesa, animacije, queer i znanstveno-fantastične pripovijetke inspirirane poglavljem romana afroameričkog autora Samuela R. Delanyja Zvijezde u mom džepu poput zrnca pijeska. Lov na zmajice rad je izuzetne vizualne dojmljivosti u kojem autorski filmski jezik nije tek sredstvo bilježenja međusobnih metamorfoza likova „koje postaju jedna drugom’ ili njihova pretapanja s krajolikom, već pokretna slika aktivno doprinosi preobrazbi, zamagljujući granice materije i forme. U sinergiji pokreta, glazbe i postprodukcije film nas uvlači u preobrazbu, koja je istovremeno snažno tjelesna i metafizička. Ili da parafraziramo samog umjetnika, postiže se kontinuum vanjskosti i unutrašnjosti, reprezentiran u samoj strukturi školjke (konče), ujedno i lajtmotiva filma.
FILANTROPSKE NAGRADE
KOLEKCIONAR UMJETNIKU
Paula Tončić, “Ona se igra nožem”, 2024.
NAGRADA IVA VRANEKOVIĆ – VLADIMIR DODIG TROKUT, „UMJETNICI UMJETNIKU“
Marta Katavić, ‘’Film’’, 2023.; ‘’Druga vremena’’, 2022.; ‘’Namjera’’, 2022.; ‘’Filozofija’’, 2022.; ‘’Ćaopiusakbok’’, 2022.
NAGRADA IVA VRANEKOVIĆ – VLADIMIR DODIG TROKUT, „UMJETNICI UMJETNIKU“
Lav Paripović, ‘’Op linije +/-‘’, 2023. / 2024.
Kako privoliti strani kapital da investira u domaću kulturu?
Svijet ne može uvijek biti toliko lijep koliko to zapravo i nije… I premda se u propagandnoj buci moderniteta svijeta kultura sve više radikalno estradizira, plijeniti pričljivom tišinom pažnju i dalje ostaje san svih snova i melankolija svih ostvarenih stvarnosti (usprkos tzv. nagradama i tzv. novcu ovog neodoljivog ludila svijeta…).
Drago nam je zbog toga još i više da je sublimativnost vaših talenata omogućila da Kontrapunkt nagrada preko dva laureata bude prisutna i vidljiva u funkcionalnoj stvarnosti svijeta, te im se zahvaljujemo na tome. Ako je mladost himna o ljepoti života u fenomenu genijalnosti evolucije koja traje na našoj planeti i čiji smo svi mi dio, onda je filantropija jeka te himne u funkcionalnoj stvarnosti svijeta koja na mjestima gdje svijet brutalno uzima, ona suptilno daje.
U najnovijoj članici EU, paradoksalno, još i dalje se moraju ostvariti neke intelektualne i civilizacijske bitke i pobjede u zakonodavstvu i administraciji sustava kulture kako filantropija ne bi imala svoj krajnji reducirani i kroz to zapravo beznačajni oblik stvarnog djelovanja. S tom značajnom promjenom da ne postoji zakonska globa na filantropiju kao da se radi o kaznenom djelu, Hrvatska bi se najkonkretnije približila standardima filantropije progresivnih demokracija suvremenog svijeta i pojma modernizma, te smanjila sve oblike indirektne i direktne diskriminacije likovnih umjetnika, dala im socijalnu suverenost i okončala strategije kako za jeftini novac i što manje investicije u umjetnika dobiti kulturu i umjetnost od onih koji ih upravo stvaraju.
Anonimni Filantrop
Izložbu je moguće razgledati do nedjelje 16. lipnja 2024.