JAVNO PREDSTAVLJENI NOVITETI KOJE DONOSI OBNOVA MEŠTROVIĆEVA PAVILJONA U ZAGREBU

Na znanstveno-stručnom skupu Ivan Meštrović, Hrvatska i svijet u Galeriji Klovićevi dvori ravnateljica Hrvatskog društva likovnih umjetnika Ivana Andabaka predstavila je novitete koji se očekuju nakon provedbe obnove jednog od neprepoznatljivijih arhitektonskih simbola grada Zagreba te reprezentativnog izložbenog prostora slojevite i intrigantne društveno-političke povijesti – Doma hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, paviljona u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravlja najveće udruženje likovnih umjetnika – HDLU.

Obnova za koju je HDLU ugovorio ukupno 20.6 MIL EUR iz Fonda solidarnosti EU, Mehanizma za oporavak i otpornost – NPOO – Fonda NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, provest će se prema projektu cjelovite obnove kojeg potpisuje mr.sc. Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.) te projektu konstrukcijske obnove kojeg potpisuje prof.dr.sc. Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet u Zagrebu, i suradnici), a temeljem smjernica konzervatorske studije koju je izradio Institut za povijest umjetnosti.

Noviteti, pod vodiljom „vraćanje izvornog stanja uz unaprjeđenja kako bi se udovoljilo suvremenim potrebama galerijskog prostora i uvjetima društva danas“, koje obnova donosi su:

• statičko ojačanje zgrade koje je primjenjivo na vanjskom trijemu, na kojem se trenutno završavaju radovi, u podrumu, a najviše na kupoli Paviljona obzirom da ona, zbog svojih trenutnih tehničkih karakteristika, degradacije i pukotina u betonu ljuske kupole  i popucalih staklenih prizmi, predstavlja najveću statičku ugrozu za sigurnost Paviljona i posjetitelja u slučaju budućih potresa;
• rekonstrukcija centralne kupole i kupolastog svoda galerije Prsten, zadržavajući oku vidljivog dizajna kupole uz tehnološka poboljšanja i unaprjeđenje statičke otpornosti, ali i trajnosti staklene prizme, čime će se konačno vratiti zenitalno osvjetljenje galerije Prsten, prema izvornom projektu, uz novost uvođenja posjetitelju nevidljivog rješenja za zamračivanje galerije Prsten, prema potrebama izložbe;
• uvodi se, dosad nepostojeći, sustav klimatizacije te se unapređuje sustav grijanja koji će se bazirati na dizalicama topline koristeći podzemne vode, s ciljem ostvarenja značajnih energetskih ušteda kao i postizanja odgovarajućih klimatskih uvjeta izložbenog prostora, ali i potpunog pročišćenja galerija od vidljivih instalacija;
• osigurava se pristupačnost za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti svim dijelovima Paviljona, a ujedno i prijenos težih eksponata te rekvizita od podruma do galerije Prsten;
• iseljenjem Hrvatskog povijesnog muzeja koji je dosad koristio oko 20% paviljona za urede i depo, otvorile su se dodatne mogućnosti za korištenje prostora u svrhu likovne umjetnosti i u organizaciji HDLU-a, pa tako i u smjeru promišljanja prostora prilikom obnove;
• uspostavlja se rezidencijalni prostor za gostujuće umjetnike/-ice, koji se sastoji od dijela za boravak i prostora za rad koji se rastvara u prezentacijski dio odnosno galeriju, čime će se doprinijeti poboljšanju infrastrukturnog kapaciteta grada Zagreba za međunarodne umjetničke razmjene, ali i, poštujući načelo otvorenosti HDLU-a,  uspostaviti suradnja s drugim neprofitnim organizacijama iz područja vizualne umjetnosti za realizaciju rezidencijalnih programa, pored samog HDLU-a;
• podrum paviljona stavlja se u potpunosti u funkciju s brojnim skladišnim prostorima, potpornim prostorijama galerijskoj i strukovnoj djelatnosti HDLUa, a otvara se i klub za članove HDLU-a za prigodna druženja tijekom izložbenog programa;
• otvara se nova multimedijska „black box“ galerija u podrumu, koja će služiti kao izložbeni prostor, ali i prostor za manje konferencije, razgovore s umjetnicima, predavanja, veće sastanke;
• zatvara se sporedni ulaz u Paviljon, izgrađen u doba džamije te se, pored postojećeg centralnog ulaza, otvaraju dva originalna ulaza, od kojih će jedan biti sporedan ulaz za uredske prostore, pristup podrumu te ulaz za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, a drugi ulaz koristit će se za rezidencijalni prostor;
• predvorje Paviljona pročišćuje se od suvišnih elemenata, a drveno-stakleni vjetrobran na glavnom ulazu, izrađen za vrijeme Muzeja narodne revolucije (Richterova faza), mijenja se manje primjetnim staklenim rješenjem;
• mijenjaju se podne obloge galerija da odgovaraju suvremenim potrebama galerijskog prostora;
• projektiran je novi sustav galerijske rasvjete,
• u skladu s originalnim rješenjem, uklanjaju se pregradni zidovi u galeriji Prsten te se postavljaju, kako bi odgovorilo na različite izložbene potrebe, modularne, pokretne i lako prenosive trodimenzionalne izlagačke plohe.

 

Prezentaciju noviteta obnove s vizualnim predlošcima možete preuzeti OVDJE.

U okviru skupa Ivan Meštrović, Hrvatska i svijet dva su dodatna predavanja bila vezana uz Meštrovićev paviljon. Irena Kraševac predstavila je otkriće Meštrovićeva reljefa kralja Petra I. Velikog Oslobodioca, a Tamara Bjažić Klarin istraživanja vezana uz uređenje okoliša Trga žrtava fašizma te će njihova izlaganja biti predstavljena u zborniku skupa koji će se naknadno objaviti na web stranici Instituta za povijest umjetnosti.

Izložbena djelatnost nastavlja se u galerijama Meštrovićeva paviljona i u 2024., do trenutka predaje Paviljona izvođačima građevinskih radova, što se anticipira u drugom dijelu ove godine.

Fotografije: Juraj Vuglač/ HDLU

Organizator:

 

 

Uz potporu: