2. ožujka 2021. u 12:00 sati u Dom hrvatskih likovnih umjetnika u galeriji Bačva dodijeljene su godišnje nagrade i priznanja za postignuća u likovnoj umjetnosti u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija.

Laureati za godišnju nagradu za 2021. godini su Zlatko Keser, akademski slikar, za životno djelo, nagradu za najbolju izložbu dobio je Nikola Vrljić, akademski kipar za izložbu „Opsada Oza „ u Galerija Bačva u Zagrebu,  za najboljeg mladog umjetnika nagradu je dobio Andrej Tomić, akademskom slikaru.

Odbor za dodjelu likovnih nagrada HDLU-a, koji je djelovao u sastavu Robert Šimrak, Zlatan Vrkljan, Ivana Jurić i Danko Friščić, posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti dodijelio je Snježani Pintarić .

Nagrade su svečano uručili Ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Neveni Tudor Perković, predstavnica Ministarstva kulture i medija RH i predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak.

Obrazloženje nagrade za životno djelo Zlatko Keser:

Zlatko Keser, slikar, crtač, grafičar, akademik i sveučilišni profesor – jedan je od najvećih živućih hrvatskih suvremenih umjetnika.

Rođen je u Zagrebu 1942. godine,  gdje završava Školu primijenjene umjetnosti i studij slikarstva kao i poslijediplomski studij (1969.) na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi profesora Otona Postružnika. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića (1971.–`75.) i dugogodišnji profesor na akademiji.  Igor Zidić će za njega reći da je frenetičan izložbenik (sa, sad već 66 samostalnih i više stotina skupnih nastupa), vrli nagrađenik (s barem 20 likovnih trofeja (među kojima se nalaze i nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo, 2015. te HPB Grand Prix 4. bijenala slikarstva, 2017.)) i neupitan odličnik: professor emeritus Akademije likovnih umjetnosti, kao i neugasivi, redoviti član HAZU, od 2000.[1] Od samostalnih izložbi valja izdvojiti one u Umjetničkom paviljonu 1990., dvije u Kabinetu grafike 1999. i 2011., izložbu u Galeriji Adris u Rovinju 2011., u Gliptoteci HAZU 2018. te u Klovićevim dvorima u jesen prošle godine.

Iako prvenstveno slikar, Keser se tijekom svoje karijere  bavio i drugim medijima poput grafike, ilustracija i zidnog slikarstva (freske u javnim prostorima u Koprivnici i Zagrebu), a oblikovao je i oko 50 prigodnih poštanskih marki za Hrvatsku poštu.

Njegovi su radovi eksplozija kolorita, kontrasta i slobode – nagonski, instinktivni, ozbiljni koliko i infantilni. Njegove slike ne podliježu konvencijama. One postaju / jesu svojevrsna materijalizirana  ekstenzija slikareva bitka, što u konačnici i jest definicija i tradicija stvaratelja umjetnosti. Time, uz ekstenzivno eksperimentiranje tehnikama, neumorno i kontinuirano propitujući sam medij slikarstva, on postaje dostojan utjelovitelj iskustva svih velikih imena moderne umjetnosti, njegujući i poštujući istovremeno i postulate onih koji su im u povijesti umjetnosti prethodili.

I u 78. godini života neumorno stvara, u posljednje vrijeme aktivno se koristeći i alatima moderne tehnologije, dokazujući time svoju aktualnost, autentičnost i neupitnu umjetničku vrijednost, zbog čega ostaje nezaobilazno mjesto suvremenog hrvatskog slikarstva, a zbog čega mu i HDLU dodjeljuje Nagradu za životno djelo.

[1] Igor Zidić – Labirint Keser, u Zlatko Keser, Galerija Adris, Adris d.d., Zagreb, 2011.: 3

Obrazloženje nagrade za najbolju izložbu u 2021. godini Nikola Vrljić za izložbu „Opsada Oza „ u Galerija Bačva u  Zagreb;

Likovna nagrada HDLU za najbolju izložbu dodjeljuje se izložbi „Opsada Oza“, Nikole Vrljića, održanoj u Galeriji Bačva, Doma HDLU, u periodu od 26.8. do 16.9.2021.

Nikola Vrljić je rođen 1980. godine u Zagrebu, gdje je 2007. diplomirao na kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti, Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. godine izlagao je na više od dvadeset samostalnih izložbi. Više je puta nagrađivan na natječajima za javne radove i spomenike te je izveo  desetak javnih skulptura.

Izložba predstavlja posljednji umjetnikov ciklus, koji se formalno i organski nadovezuje na raniji „Cirkus!“. Vrljić majstorski vlada tradicionalnim kiparskim umijećem, stvarajući ekspresivne, masivne figure, koje savršeno dobro funkcioniraju kao zasebna umjetnička djela, jednako kao i cjelina u galerijskom prostoru. Koristi polistiren kao materijal, dekonstruira skulpture, ogoljuje ih, svodeći na sirov materijal, izlažući pogledu promatrača gotovo cjelokupan proces (lijepljenje ploča, brušenje, bojanje… ). Titanska glava, sfinge, plesačica, bombarder B52 i rak uspješno zaposjedaju galerijski, tradicionalno vrlo teško savladiv, prostor Galerije Bačva, stvarajući začudan, groteskni krajolik. Time Nikola Vrljić potvrđuje svoju poziciju unutar hrvatske suvremene umjetnosti, kao najistaknutiji predstavnik kiparske figuracije svoje generacije, što naglašava i Branko Franceschi u predgovoru izložbe.

Obrazloženje nagrade za najboljeg mladog umjetnika Andrej Tomić ;

Andrej Tomić rođen je 1992. godine u Osijeku. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku, upisuje studij Slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 2016. u klasi Zlatana Vrkljana. Izlagao je na više samostalnih i skupnih žiriranih izložbi. Dobitnik je „Nagrade Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut, umjetnici umjetniku“ na 5. bijenalu slikarstva u Zagrebu 2019. godine. Trenutno je zaposlen kao nastavnik stručnih predmeta na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek.

U svom dosadašnjem radu Tomića intrigira sukob formalnog sadržaja slike, ili čiste slike,  s takozvanom narativnom figuracijom te pronalaženje ravnoteže između njih, istražujući mogućnosti likovnog jezika i razvijajući njegove vlastite inačice. Njegove su slike dio organskog, postupnog, intuitivnog procesa bez predeterminiranja svakog detalja. Taj proces nije uvijek meditativan ili lak, ali ostavlja prostor spontanom i duhovnom izranjanju slike iz dubine umjetnikovog bića. Pritom, iako to ne smatra svrhom ili ciljem svojih radova, Tomić posebnu pažnju i privrženost iskazuje ka koloritu, čije vibrantne teksture postaju veća slikareva preokupacija od samih motiva.

Andrej Tomić predstavlja novu generaciju umjetnika koji dolaze. Nagrada tako potvrđuje njegov dosadašnji rad, ali je i poticaj za buduća ostvarenja.

Obrazloženje za posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti Snježana Pintarić:

Snježana Pintarić rođena je u Pregradi,  gradiću u Hrvatskom zagorju. Diplomirala je povijest umjetnosti te njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirala 1993. godine, a potom i doktorirala na fenomenu umjetničkih ateljea. Po završetku fakulteta započinje njezin rad u muzejskoj struci, najprije kao kustosice u Galeriji Antuna Augustinčića, a zatim savjetnice za muzejsko-galerijsku djelatnost i zaštitu spomenika u Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba.

Godine 1998. postaje ravnateljica, muzejska savjetnica te voditeljica Zbirke slikarstva i Zbirke Benko Horvat zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, koji je u to vrijeme još bio na Gornjem gradu, bez adekvatnog depoa, čak i e-mail adrese. U 24 godine koliko je upravljala jednim od najpoznatijih i najuspješnijih domaćih muzeja, MSU je, sa svojom zbirkama, koje čine više od 12 000 umjetnina, dobio dugoočekivani vlastiti prostor u Novom Zagrebu, kontinuirano priređuje velike retrospektivne, tematske i problemske izložbe domaćih i stranih umjetnika, a razvio je i široku lepezu aktivnosti na području edukacije o suvremenoj umjetnosti. Organizacijom Ljeta u MSU, postaje mjesto okupljanja najraznolikije publike, a u dvorani Gorgona udomljuje i izvrsno Art-kino Metropolis. Iza nje je i najveća muzejska akvizicija, otkup ateljea jednog od najvećih hrvatskih kipara – Ivana Kožarića, a ne treba zaboraviti ni pokretanje nagradne izložbe u suradnji s T-HT-om, gdje je predsjednica stručnog povjerenstva za Nagrade, a koja se profilirala kao reprezentativan i relevantan pregled situacije na domaćoj likovnoj sceni. Otkupljeni radovi čine Zbirku Hrvatskog Telekoma koja je sastavni dio fundusa Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, a dio nagrađenih radova u međuvremenu je izlagan u stalnom postavu Muzeja. Prva je ravnateljica koja je podržala HDLU-ove manifestacije dodjelom izložbenih nagrada u MSU Zagreb, čime je utkala put suradnji HDLU s drugim brojnim muzejskim ustanovama u Hrvatskoj, a što se pokazalo značajnim za karijerni razvoj hrvatskih likovnih umjetnika.

Snježana Pintarić je članica Hrvatskog muzejskog društva, Društva povjesničara umjetnosti i Nacionalnog komiteta ICOM-a, članica IO Hrvatskog muzejskog društva i predsjednica Povjerenstva za muzejska zvanja pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Za izložbu „Nepokorena šuma i Radovan Ivšić“ Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo je njoj i Annie Le Brun nagradu za najbolju realiziranu izložbu u 2015. godini.

Svojim predanim radom i posvećenosti očuvanju i promicanju baštine hrvatske moderne i suvremene umjetnosti zaslužuje posebno priznanje HDLU za doprinos likovnoj umjetnosti.

 

ORGANIZATOR:

POKROVITELJ: