HPB nagrade
Pohvale
MSU nagrada
MMSU nagrada
MLU nagrada
GALUM nagrada
Nagrada Galerije Kranjčar
Nagrada Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku

Trajanje 35. salona mladih – MILLENNIAL produljeno je do 3.1. 2021.

Ove godine, u službenoj konkurenciji 35. salona mladih, dodijeljene su čak tri HPB novčane nagrade i tri pohvale, pet strukovnih nagrada, MSU nagrada, MMSU nagrada, MLU nagrada, GALUM nagrada i Nagrada Galerije Kranjčar. Izvan službene konkurencije, zahvalnošću anonimnog filantropa uručena je i novčana Nagrada Vladimir Dodig Trokut,  Iva Vraneković – umjetnici umjetniku.

Trajanje 35. salona mladih – MILLENNIAL produljeno je do 3.1. 2021.

HPB NAGRADE 35. SALONA MLADIH

Odbor za dodjelu nagrada 35. salona mladih u sastavu Igor Eškinja, Fedor Fischer, Olga Majcen Linn, Mirna Rul, Nika Šimičić dodijelio je HPB Grand Prix nagradu 35. salona mladih u vrijednosti od 15.000,00kn Ivani Tkalčić, HPB drugu nagradu 35. salona mladih u vrijednosti 10.000,00kn Filipu Borelliju, HPB treću nagradu 35. salona mladih u vrijednosti 5.000,00kn Mateju Niševiću.

Ivana Andabaka, ravnateljica HDLU, Vlatka Pačarić, direktorica Ureda za marketing,  Ivana Tkalčić dobitnica HPB Grand Prix nagrade, Tomislav Buntak, predsjednik HDLU, Nika Šimičić, Kustosica 35. salona mladih – MILLENNIAL

Vlatka Pačarić, Filip Borelli, Ivana Andabaka, Nika Šimičić

Detalj rada Mateja Niševića

Odbor za dodjelu nagrada pohvalio je sljedeće umjetnike/ce: Luanu Lojić, Petru Mršu i Lava Paripovića.

Luana Lojić

Detalj rada Lava Paripovića

STRUKOVNE NAGRADE

Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb dodijelilo je MSU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u galeriji MSU u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih, Ivani Pipal.

Ivana Pipal, Snježana Pintarić, ravnateljica MSU

Stručno vijeće Muzeja za modernu i suvremenu umjetnost Rijeka dodijelilo je MMSU nagradu koja uključuje samostalnu izložbu u MMSU u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih, Vanji Babiću.

Vanja Babić

Žiri Galerije Umjetnina Split u sastavu Jasminka Babić, Ana Čukušić i Marija Stipišić Vuković dodijelio je GALUM nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji Umjetnina Split u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih, Denisu Butorcu.

Denis Butorac

Stručno vijeće Muzeja likovnih umjetnosti Osijek je dodijelilo MLU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u Muzeju likovnih umjetnosti Osijek u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih, Petri Mrši.

Vlatka Pačarić, Nika Šimičić, Petra Mrša, Ivana Andabaka

Umjetnički kolegij Galerije Kranjčar u sastavu: Vanja Babić, Đorđe Jandrić i Mladen Lucić dodijelio je Nagradu Galerije Kranjčar, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji Kranjčar, Ani Sladetić.

Ana Sladetić, Vanja Babić, član umjetničkog kolegija Galerije Kranjčar

NAGRADA VLADIMIR DODIG TROKUT, IVA VRANEKOVIĆ – UMJETNICI UMJETNIKU

Nagrada Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku dodjeljuje se izvan službene konkurencije 35. salona mladih, na poticaj i zahvaljujući donaciji anonimnog filantropa, temeljem odluke odbora u sastavu Nikola Albaneže, Tomislav Buntak, te anonimni filantrop.

Dodijeljene su dvije jednakovrijedne nagrade: Josipu Rončeviću te tandemu Sari Salamon i Hrvoju Spudiću, koji su nagrađeni iznosom od 11.000,00 kn i samostalnom izložbom u Galeriji Karas.

Nikola Albaneže, član odbora za dodijelu nagrada Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković,  Sara Salamon, Hrvoje Spudić

Josip Rončević

OBRAZLOŽENJA:

HPB GRAND PRIX 35. SALONA MLADIH
Ivana Tkalčić – Why Am I Seeing This?

Rad „Why Am I Seeing This?“ Ivane Tkalčić rezultat je umjetničkog istraživanja provedenog u suradnji sa Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije u Ispri. Gradivni elementi videozapisa produciranih u sklopu ovog projekta materijali su prikupljeni praćenjem autoričina digitalnog traga i svakodnevnih prijedloga algoritama digitalnih platformi poput Tiktoka, Youtubea, Vimea, Instagrama i Facebooka. Razvojem i sve dominantnijom primjenom novih tehnologija događa se postupna relokacija čovjekova stvarnog života u onaj virtualni, pri čemu su granice među ovim dvama svjetovima sve fluidnije. Algoritmi tako postaju čimbenici odlučivanja i odabira onih informacija koje će nam biti ponuđene unutar virtualne stvarnosti koja ih prilagođava „našim“ potrebama, sukladno inputima prethodno „isporučenim“ umjetnoj inteligenciji. Tkalčić iznimno uspješno prepoznaje problem ovakvog filtriranja informacija, te upozorava na svojevrsnu intelektualnu karantenu unutar virtualnog paralelnog svemira, u kojem milenijalci, više nego ijedna druga generacija prije njih, malo po malo,  gube slobodu suverenog odlučivanja, gradeći pritom sami sebi, sasvim dragovoljno i nesvjesno, mentalni „zatvor“ na temeljima od iluzija.

Ivana Tkalčić

HPB DRUGA NAGRADA 35. SALONA MLADIH
Filip Borelli – Povratno prostorna glazba (Titraji prostora)

Povratno prostorna glazba diplomski je rad umjetnika Filipa Borellija, razvijan na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Riječ je o site-specific kinetičkoj instalaciji. Umjetnik,  primjenjujući pristup frekvencijske analize prostora pomoću efekta mikrofonije, određuje pozicije u galerijskom prostoru na kojima se javljaju stojni valovi. Autor ovim radom propituje odnose između prostora, zvuka i glazbe, u kontekstu frekvencije i titraja, koristeći zvučnike i konce kao prijenosnike energije između onog vidljivog i nevidljivog  te čujnog i nečujnog u prirodi. Zvuk se pojavljuje u obliku stojnih valova, a kinetičko skulpturalni  odnosi očituje se kao vibracije – mehaničke manifestacije, odnosno pojavni fenomen. Konci isprepleteni unutar izložbenog prostora, predstavljaju pojavu zvuka u formi čiste frekvencije. Autor radom „Povratno prostorna glazba (Titraji prostora)“, na intrigantan i inovativan način, koristeći se intermedijalnim i transmedijalnim hibridnim tehnikama kroz umjetnički čin rekreira filozofske diskurse o cikličkim promjenama i kontinuiranim vibracijama stalno mijenjajućeg Svemira, invocirajući na taj način heraklitovski postulat „sve teče“.

HPB TREĆA NAGRADA 35. SALONA MLADIH
Matej Nišević – PROTOTIP: Cymbulia adriatica

Projekt predstavlja interdisciplinarni umjetnički rad – zamišljeni proces mutacije futurističkih planktonskih organizama, istražujući posljedice utjecaja čovjeka na žive organizme u moru i oceanima. Polazeći od Darwinove teorije prirodnog odabira po kojoj su vodeni organizmi primorani mutirati kako bi se prilagodili novonastalim uvjetima ili izumrijeti, spajanjem znanosti i imaginacije Matej smišlja razvoj jedinke nove vrste Cymbulia adriatica, prvog višestaničnog eukariotskog organizma koji je sposoban koristiti čestice nanoplastike kao hranu.
Tema Niševićevog rada u prvi plan stavlja ozbiljna i vrlo aktualna pitanja zagađenja  ekosustava plastikom čime se jasno potvrđuje stereotipna, ali pozitivna karakterizacija milenijalaca kao društveno angažirane i socijalno osjetljive generacije. Dodatno, Matejev rad izlazi iz okvira standardiziranog umjetničkog stvaralaštva, povezujući se s prirodnim znanostima, utirući put općeprihvaćenoj težnji suvremenog društva ka interdisciplinarnosti i spajanju naoko nespojivih znanja s ciljem ostvarivanja i gradnje boljeg, kvalitetnijeg i naprednijeg društva.

POHVALA 35. SALONA MLADIH
Lav Paripović – Totalka / Wreckage

Rad se sastoji od četiri stop-animacije koje parafraziraju jednostavne priče o četiri katastrofe iz ljudske povijesti: Černobil, WTC, Palmira te biblijska priča o Kuli babilonskoj. Svaki je rad popraćen zvukovima koji odgovaraju prikazu gradnje, eksplozije, rušenja ili prirodnih pojava. Termin totalka, kao i rad u cjelini, na duhovit i ironičan način problematiziraju potencijalno nepovratnu štetu koju ljudska ruka čini okolišu i čovjeku. Aktualnost teme te kvaliteta umjetničkog rada Lava Paripovića zaslužili su posebno priznanje stručnog žirija.

POHVALA 35. SALONA MLADI
Luana Lojić – Alpha blending

Rad Luane Lojić Alpha blending zaslužio je posebno priznanje Salona mladih. Ova mlada umjetnica na izuzetno kreativan način koristi tehnologije kako bi proizvela osjet onog što izmiče ljudskim osjetilima, onog nevidljivog i nečujnog. Posebno je tu zanima najmanja jedinica nečega (poput atomskih čestica) i kako njih učiniti perceptibilnima na bilo kojoj razini. Kroz tehniku in situ pretraživanja, a konzultirajući pri tome razne digitalne arhive  Luana Lojić nudi audio vizualnu izvedbu. U toj izvedbi ona je kiborg, nadopunjena računalima, projektorima, zvučnom opremom i nizom pomagala koji doprinose stvaranju distorzije slike, njenog uvećanja, smanjena ili zamagljivanja. Međutim radi se o ljudskom kiborgu koji na osnovu raznih znanstvenih informacija, matematičkih formula, istraživačkih projekata, putem svojih vještina na području vizualne umjetnosti, poezije, komponiranja, pa i glasanja, proizvodi čiste emocije.

POHVALA 35. SALONA MLADIH
Petra Mrša – ARE YOU SURE YOU WANT TO LEAVE THE GAME?

Rad Are you sure you want to leave the game? tematizira osjetljivo polje odrastanja u hibiridnom polju kiberkulture. Polazeći od statističkog podatka o raširenosti kompjutorskih igrica, te njihovoj privlačnosti, okuplja grupu dječaka, učenika 5. I 6. razreda osnovne škole te u radioničkim susretima zajedno dekonstruiraju prakse igranja. Igrice koje dječaci igraju postaju dramaturška osnova za otjelovljenja koja potom izvode. Oni preuzimaju funkcije svojih likova te krećući se po uputama kojima su prethodno sami komentirali vlastitu igru, postaju avatari svojih likova. U ovoj se izvrnutoj situaciji njihova tijela navođena izvana, kao hibridne konfiguracije, doimaju kao višak, znak bez značenja, materijalnost s nedopuštenom emocijom. Dječak-avatar tako postaje melankolična figura i u tom smislu, subverzivan.
Petra Mrša ne lamentira nad preokupacijama mlade generacije već ukazuje na kulturu u kojoj vlada istovremena partikularnost znanja i obilje stvarnosti.

MSU NAGRADA
Ivana Pipal – Eksperiment misli

Ovogodišnja nagrada Stručnog vijeća Muzeja suvremene umjetnosti dodijeljena je umjetnici Ivani Pipal za rad Eksperiment misli.
Ivana Pipal svojim radom, nastalim kroz propitivanje ljudskih odnosa, osjećaja i djelovanja, nastoji otkriti vizualnu formu koja bi mogla olakšati i pojednostaviti razumijevanje određenih emotivnih procesa koji se manifestiraju u zadanim situacijama.
Kroz izrazito zanimljive crteže, nastale kao rezultat istraživanja i povezivanja s neuro-lingvističkom metodom psihoterapije, Ivana Pipal spojila je potrebu za stvaranjem umjetnosti koja potiče društvenu promjenu sa znatiželjom prema psihoterapijskim učincima. Umjetnica uključuje publiku na način da kroz seriju crteža koji na vizualno jednostavan način  prikazuju ljudske emocije omogućava projekciju i prepoznavanje  i razumijevanje  vlastitih emocionalnih reakcija, stanja i odnosa. Potičući osvještavanje svega onoga što čini naše unutarnje iskustvo, Ivanini radovi stvaraju priliku za novi susret sa sobom i drugima. Na taj način umjetnica odgovara na potrebu za promjenom, koja počinje ukazivanjem na važnost pojedinca i njegove autentičnosti, kao zdrav temelj svakog društva.

MMSU NAGRADA
Vanja Babić – The South Side of the View

Instalacija Vanje Babića ukazuje na umjetnikovo dosljedno istraživanje ekološke kao goruće globalne problematike, odbacujući iluzije o društvenom napretku koji počiva na neograničenom iskorištavanju prirodnih resursa.
The South Side of the View potvrđuje ekološku svijest ugrađenu u umjetnički horizont, kao i kontinuirano i iskreno umjetnikovo bavljenje temom otpada i tehnološkog viška te prirode kao odlagališta otpada materijala analognog i digitalnog svijeta. Specifičnim vizualnim jezikom i kombinacijom različitih materijala i medija – od prikupljenog plastičnog otpada, do fotografske i video reprezentacije kao i zastarjelih medija reprodukcije koje koristi kao artefakte, Vanja Babić gradi instalaciju kao oblik arhiva, prisvaja strategije akumulacije, koristi gotovo arheološke metode istraživanja, prekopavanja, selektiranja, snimanja i katalogiziranja otpadnog materijala na Jadranskoj obali.  Autor postiže ekspresivnu i vjerodostojnu cjelinu koja tematizira kritično odlaganje, kao neispravno ‘zbrinjavanje’ otpada, stvaranje nerazgradivih plastičnih viškova i robe s greškom koji prirodni krajolik pretvaraju u pejzaž sumnjivih transformacija i posljedica društva  kasnog kapitalizma. S one strane estetike ugode, konstruiranim prizorom i inscenacijom, umjesto netaknutog prirodnog ambijenta i turističke idile, Babić skreće pozornost na zbilju opustošenog priobalja, generiranog procesima sve brže potrošnje i anti-ekološkog upravljanja suvremene ekonomije.

Branka Benčić, Ksenija Orelj

GALUM NAGRADA
Denis Butorac – Homesick

Prijavljeni rad Homesick, 2018. jasno pokazuje razrađenost koncepta, suverenost rada u fotografskom mediju te specifičan autorski pristup kojim umjetnik progovara o kompleksnosti suvremenog identiteta uvjetovanog geopolitičkim i kulturnim okruženjem. Denis Butorac se svojim dosadašnjim umjetničkim radom istakao kao perspektivan mladi autor. Pomno promišljanje projekata, ispreplitanje dokumentarnog i konceptualnog pristupa kojim istražuje teme potrage za identitetom koji proizlazi iz prostorne, društvene i osobne memorije te obiteljskih i tradicijskih narativa, izdvojilo je Butorca kao izuzetno zanimljivog i relevantnog autora u kontekstu suvremenih umjetničkih praksi. Vjerujemo da će u značenjskoj slojevitosti Butorčeve fotografske serije, duhovite i autoironične, koja se istovremeno nadahnjuje ritualima prostora autorova odrastanja i crpi njegove specifičnosti, splitska publika prepoznati vlastite uloge i modele ponašanja. Nadamo se da će realizacija izložbe u Galeriji umjetnina autoru pružiti mogućnost daljnjeg razvoja i usavršavanja njegovog umjetničkog istraživanja.

MLU NAGRADA
Petra – ARE YOU SURE YOU WANT TO LEAVE THE GAME?

Petra Mrša u svom radu ARE YOU SURE YOU WANT TO LEAVE THE GAME? iskazuje visoki stupanj jasnoće i autorskog senzibiliteta. Prepoznatljiva joj procesualnost i dosljednost u propitivanju suodnosa i društvenih komunikacijskih alata i ovaj puta dovodi do zaokruženog rada stoga joj Muzej likovnih umjetnosti dodjeljuje ovu nagradu.

Valentina Radoš

NAGRADA GALERIJE KRANJČAR
Ana Sladetić – Hijerarhija društva, Životinje u Hrvatskoj i Zaštićene biljne vrste

Umjetnički kolegij Galerije Kranjčar u sastavu Mladen Lučić, Đorđe Jandrić i Vanja Babić nagradu Galerije Kranjčar na ovogodišnjem Salonu mladih dodjeljuje Ani Sladetić za seriju od tri rada pod nazivima Hijerarhija društva, Životinje u Hrvatskoj i Zaštićene biljne vrste. Ana u drevnu tehniku keramike na nadasve inventivan i duhovit način unosi ozračje suvremenosti, ukazujući – kako simbolički tako i neposredno –  na aktualnu socio-političku te ekološku situaciju koja definira životni kontekst današnjih ljudi. Umjetnica problematici koju obrađuje pristupa posredstvom metaforički iskazanog historijskog rakursa, iskazujući svijest o civilizacijskim odrednicama kao kontinuiranom historijskom procesu. Mogli bismo reći kako Ana ovim radovima koji, zapravo, problematiziraju svojevrsni životni triptih sačinjen od čovjeka/društva, faune i flore, na etički, estetski te društveno izrazito osviješten način ostvaruje svojevrsne arheološko-futurološke amalgame koji potiču na razmišljanje o stvarnosti koju smo kreirali i još uvijek kreiramo.
Vanja Babić, član umjetničkog kolegija Galerije Kranjčar

NAGRADA VLADIMIR DODIG TROKUT, IVA VRANEKOVIĆ – UMJETNICI UMJETNIKU 

“Ljubav na posljednji pogled”

Josip Rončević – To nije zrak
Sara Salamon, Hrvoje Spudić – Tihi objekti

Čovjeku je u 2020. godini još uvijek neophodan planet Zemlja da bi mogao postojati te kroz neprekinuti spektar naraštaja biti začet, rođen, odrastati, živjeti, raditi, stvarati i voljeti…
Dakle, da bi čovjek mogao postojati, potreban mu je planet Zemlja. Međutim, Zemlji da bi postojala, daleko od toga da je potreban čovjek, a sve više se čini ako ovako nastavimo dalje, kao da će baš biti i nužno za njen opstanak da više ne postoji čovjek na njoj jer je samo uništava…
Možda u toj fatalnosti čovjek dobiva sve više razloga za ispravljanje svojih pogrešaka i nepravdi koje čini prema ekosustavima i biocenozama u čijim se vremensko-prostornim dimenzijama ostvaruju civilizacije i identiteti jedinstveni životnoj vrsti poznatoj pod imenom homo sapiens.
Ne samo simbolično rečeno, u 2020. godini nije nimalo jednostavno imati 20 godina.
Još je manje jednostavno imati mogućnost ostvariti umjetnost kao svoju najintimniju priču koja je istodobno taj najuniverzalniji trag o sebi, o nama, o svijetu u nama i oko nas…

I ove godine, zahvaljujući laureatima Josipu Rončeviću, Sari Salamon i Hrvoju Spudiću, Nagrada Iva Vraneković, Vladimir Dodig Trokut, umjetnici umjetniku ima barem malu mogućnost zaustaviti izoliranost darovitosti i ispravljati pogreške i nepravde koje umjetnik i te kako susreće.
Pa ipak, da bi to ta nagrada mogla ostvariti,‘ ona mora, nažalost, pristati na “financijsku globu”, na kaznu predviđenu za takav altruistički čin, te se zbog toga nagrada ne može dalje razvijati i unaprijediti kako bi bila još djelotvornija…
Upravo to demotivira, a još više opstruira stvaranje novih vektora u kulturi, potrebnih kako umjetnicima, tako i sistemu kulture da ide naprijed i da bude pravedniji u principu pluraliteta jednakosti izgleda, u mogućnosti uspjeha.
Godinama se vrtimo s time u istom krugu indiferentnosti. Prvom polovicom iduće godine realizirat će se tematska izložba s djelima svih dosadašnjih laureata zajedno s djelima Ive Vraneković i Vladimira Dodika Trokuta pod nazivom “Ljubav na posljednji pogled”.
Ta će izložba kontekstualizirati i argumentirati praksu kulturnog prostora Europske Unije na temu distinkcije financijskih potpora u dva osnovna načela.
S jedne strane korporativnog izvora, to jest raznih ekonomskih sustava od poduzeća do banaka te, s druge strane, onih specifično singularnih oblika filantropije pojedinaca koji za to imaju intelektualni i financijski kapacitet.
Bitno je uočavanje potrebe tih dviju vrsta financiranja za aktivaciju dinamike vektora u kulturi bez koje zaista nema budućnosti sustava kulture i umjetnika u sustavu kulture, te ispravljanja nepravdi i izoliranosti umjetničkih talenata.
Dvojezični tekst kataloga, hrvatski i francuski, bit će adresiran na istiniti i činjenični način kako ministrici kulture RH, tako i ministru financija RH, uz paralelni uvid u praksu njihovih kolega u Francuskoj.
Također, prigodom te izložbe, ponovit će se natječaj za dobivanje logotipa nagrade koji će na izložbi biti objavljen.

Anonimni Filantrop