NAGRADE 4. BIJENALA SLIKARSTVA

Tomislav Buntak, Tomislav Vuić, Martina Grlić, Ivana Adabaka

Spartak Dulić je iznenađenje jer se do samostalnih izložbi u Zagrebu i Splitu ove i prošle godine njegovo ime i nije spominjalo u kontekstu slikarstva na našoj sceni, moguće i zbog njegove izdvojene pozicije u Subotici pomalo izvan fokusa naše likovne javnosti. Na izložbama se predstavio serijom slika, akrila na platnu, istovremeno figurativnih i apstraktnih, punih ritma, koje kao da asociraju na međustanične strukture, veze između organa možda ili pak pogled na određene svemirske prostore gledane kroz teleskope u zamućenoj oštrini beskonačnosti svemirskih tijela prepoznajemo strukture mikorkozmosa u nama koje otkriva mikroskop. Na Bijenalu slikarstva predstavljene su dvije slike iz tog ciklusa, koji se razvijao desetak godina i predstavio nam posebnu umjetničku osobnost te potvrdio da predani rad kroz procese umjetničkog istraživanja, u ovom slučaju slikarskog, uvijek iznenadi posebnošću dobivenih djela.

Spartak Dulić

Slike Ivice Malčića na ovogodišnjem Bijenalu slikarstva dotaknule su aktualnu temu sučeljavanja s totalitarnim nasljeđem kojim nas muče u javnosti ne želeći se okrenuti kontinuitetu životne promjene. Potvrđene marke s likom Pavelića i Hitlera na jednom te Tita na drugom radu uz naslikane detalje prizora obilaska vojske i scene s neke socijalističke proslave i još sve povezano s crnim i crvenim kvadratom, na jasan i uvjerljiv način stvaraju slike, koje i u tehničkom dosegu, načinu korištenja ikonografije i odabiru načina oblikovanja cjelokupne kompozicije postava, govore kako je prošlost jednostavno prošla, a s druge strane govore o finoj razini i mjeri slikarevog slikarskog senzibiliteta u izvedbi izloženih djela. Ivica Malčić svakodnevno kontinuirano i beskompromisno slika, što je primjer za jedan od mogućih načina kontinuiranog slikarskog umjetničkog istraživanja.

Ivica Malčić

Ciklus Stipana Tadića, koji dolazi kao predstavnik mlade slikarske generacije koja se oblikuje nakon zadnjeg velikog povratka figurativnog slikarstva i prije nešto više od jednog desetljeća, tematski na drukčiji način prikazuje aktualnost sadašnjeg trenutka. O njemu govori opisujući rubne dijelove, kako predgrađa na razmeđi između grada i sela, tako i kroz odabir načina likovnog prikaza za koji odabire rubni, autsajderski svijet naivne ikonografije koja ima povijesno značenje, hrabro prikazujući realnu blatnu stvarnost svakodnevne borbe za opstanak – ljude  izvan centra koji kako svojim stanovanjem, tako i značenjem ne odgovarajući slici koju nam celebrety mediji žele nametnuti. Čak i rad koji prikazuje U2 u Sarajevu govori o rubnom događaju koje je naizgled imalo veće značenje od tisuća drugih koncertnih spektakala. Na izložbi se predstavlja serijom gvaševa besprijekorno izvedenih te dvije slike na platnu.

Stipan Tadić

Uključenje Hrvatske poštanske banke kao generalnog pokrovitelja nagrada 4. bijenala slikarstva i dodjela novčanih nagrada, jedan je od značajnih poticaja kojim HPB podržava razvoj suvremenog hrvatskog slikarstva i doprinosi promicanju istaknutih hrvatskih likovnih umjetnika.

Naila Hozo, Andrea Musa, Nikola Albaneže

Živimo puninu vremena Andy Warholve vizije da će svaki umjetnik imati svojih 5 minuta slave.
No svaka  stvarnost u sebi stremi prema novim vizijama. Tako zahvaljujući  nagrađenim umjetnicima Andrei Musi i Grguru Akrapu, nagrada Iva Vranekovic, umjetnik umjetniku, ostvaruje svoju misiju da kroz čin nagrađivanja, konkretno dinamizira nove vektore u kulturi, posebice u segmentima likovnog i vizualnog djelovanja za koje se i dodijeljuje.
Sintagma da čovjeku nije domovina tamo gdje se rodio, već tamo gdje može ostvariti svoju temeljnu egzistenciju, te izgraditi svoje vrijednosti, umjetniku su na vrlo neposredan način vrlo bliske, a u današnjem svijetu i ne samo njima…
Sociološki procesi s kojima se mladi umjetnici susreću pri počecima gradnje svojih karijera te pokušaj proboja iz anonimnosti i pokušaj zauzimanje pozicije na likovnoj sceni, bez poticaja takozvanih vektora u kulturi su nezamislivi, a za umjetnika puno više nego smion i vrtoglav izazov.
Jednako tako poticaji su signal i izazov sistemu kulture da potiče razvoj mreže filantropije, kao odraz da se tako slikovito izrazim, ekološke svijesti u pejzažima kulturnog sistema i interesnih skupina u kulturi.
Referenca pripadnosti aktivnoj proevropskoj kulturnoj politici, kojoj je jedno od mjerila i institut Europske prijestoljnice kulture, znači i uređivanje zdravog zakonskog okoliša oko pojma sponzor u kulturi, donator u kulturi, kolekcionar u kulturi, te filantropija u kulturi.
Taj zadnji institut gotovo da se niti ne spominje kako od subjekta u kuturi tako i u vokabularu kuturnog sitema.
Zahvaljujući laureatima nagrade Iva Vraneković, umjetnik umjetniku, nagrada paralelno počima i taj suptilni proces koji traži svoj prostor pod suncem i pažnju reflektora, kao što umjetnici traže mogućnost svoje afirmacije, za jedan bolji  svijet u kojima snovi i stvarnost svijeta  bivaju ljepši.