Dom likovnih umjetnosti 1933. – 1941.
1933. – Hrvatsko društvo umjetnika „Strossmayer“ ostvaruje sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Osloboditelju u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra. Kako je za izradu spomenika bio predviđen Ivan Meštrović, tako je njemu povjerena izrada idejne skice Doma. Detaljne arhitektonske planove, prema Meštrovićevoj idejnoj skici, rade arhitekti H. Bilinić i L. Horvat.
1934. – U kolovozu počinje gradnja Doma. Pripreme i gradnju vodi I. Meštrović uz suranju slikara J. Kljakovića te arhitekata H. Bilinića, L. Horvata, D. Iblera, I. Zemljaka, N. Molnara, L. Kalde i Z. Kavurića.
1938. – Završetak radova. Zdanje Doma 1. prosinca posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. U Domu se 11. prosinca otvara prva izložba “Pola vijeka hrvatske umjetnosti“ koju je priredilo hrvatsko društvo umjetnosti u šezdesetoj obljetnici svog opstanka.
1939. – Kuratorij Doma likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Osloboditelja u Zagrebu potpisuje 27. veljače Pravilnik kojim se administrativna, financijska i umjetnička uprava Doma povjeravaju Hrvatskom društvu umjetnosti.
Džamija 1941. – 1945.
1941. – Na glavnoj godišnjoj skupštini Hrvatskog društva umjetnosti „Strossmayer“ 22. svibnja zaklada je preimenovana u „Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu. U srpnju poglavnih NDH Ante Pavelić donosi odluku da se Dom likovnih umjetnika u Zagrebu pretvori u džamiju. Hrvatsko društvo umjetnosti „Strossmayer“ iseljeno je iz Doma 20. kolovoza. Oko Doma se grade tri minareta i prilazni prostor sa stubama, klupama te okrugla fontana sa vodoskokom prema projektu arhitekta S. Planića, a unutrašnjost se prilagođuje novoj namjeni prema projektu arhitekta Z. Požgaja.
1944. – Svečano otvorenje džamije 18. srpnja.
Muzej revolucije 1945. – 1990.
1948. – U Domu se 21. studenog otvara Četvrta izložba Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske.
1949. – Srušeni minareti. U Dom se useljava Muzej narodnog oslobođenja.
1951. – Počeli radovi na adaptaciji Doma za potrebe Muzeja prema projektu arhitekta V. Richtera. U središnjoj dvorani dodane su dvije galerije i stubište te je potpuno dokinuta izvorna dnevna rasvjeta prekrivanjem kupole.
1955. – Svečano otvorenje stalnog postava Muzeja narodne revolucije 15. Svibnja.
1962. – Otvoren drugi stalni postav Muzeja revolucije naroda Hrvatske. U unutrašnjosti izvedene neznatne arhitektonske preinake prema projektu arhitekta A. Mutnjakovića.
Povratak Doma umjetnicima 1990.- 2001.
1990. – Predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika A. Rašić pokreće inicijativu za povratak Doma umjetnicima. Na sjednici Predsjedništva Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu 20. rujna, formira se Komisija u sastavu: A. Rašić, M. Čavrk i T. Hruškovec koja je zadužena za koordinaciju i provedbu odluke o vraćanju prostora Doma u prvobitnu namjenu i vlasništvo Društva. U prosincu Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb otvata u Domu izložbu „Dokumenti – argumenti“ i izdaje istoimeni zbornik Dokumenata i izbor tekstova te organizira „Okrugli stol“ na temu Doma likovnih umjetnosti.
1993. – Nakon izložbe „Dokumenti – argumenti“ i niza akcija uprave HDLU-a, Poglavarstvo Grada Zagreba na 9. sjednici održanoj 13. listopada, donosi odluku o vraćanju Doma Hrvatskom društvu likovnih umjetnika. HDLU i Grad potpisali su 18. studenog nakon kojega se HDLU preselio iz Starčevićeva doma u Dom likovnih umjetnika.
Obnova Doma HDLU 2001. – 2006.
2001. – U ožujku predsjednik društva likovnih umjetnika R. Šimrak pokreće akciju za obnovu Doma. Izabran je Kuratorij za obnovu Doma: R. Ivančević, predsjednik, R. Šimrak, Z. Vrkljan, F. Vukić i A. Laslo. Radovi na obnovi počeli su 15. srpnja uklanjanjem konstrukcije umetnute etaže polukata i dvaju stubišta u središnjoj dvorani izvedenih prema projektu arhitekta V. Richtera tijekom pedesetih godina 20. stoljeća.
2002. – Radovi su nastavljeni uklanjanjem dogradnji nastalih prilikom adaptacije u džamiju. Prema projektu arhitekta A. Mutnjakovića u ljeto počinju radovi na obnovi i vraćanju središnje galerije u izvornu kružnu formu. Skidaju se sve naslage sa kupole, svoda, zidova i poda galerije. Istovremeno se uklanjaju svi vanjski slojevi izolacije na kupoli u cilju uspostavljanja izvornog osvjetljenja s dnevnim svjetlom.
Krajem godine izvode se radovi na obnovi i vračanju u izvorno stanje glatkih zidnih ploha prizemlja srednje dvorane. Tom prilikom uklonjena je zidna slika slikara E. Murtića iz razdoblja Muzeja revolucije naroda Hrvatske te je otkriven mihrab iz doba džamije. 2003. – Završni radovi na čišćenju kupole i uređenju unutrašnjosti središnjeg prostora prilikom kojih je mihrab sačuvan tako da je izvađen iz zida i dislociran izvan Doma. Dom likovnih umjetnika Ivan Meštrović s obnovljenom kupolom i središnjom dvoranom svečano su otvorili R. Šimrak, A. Vujić i V. Pavić 26. ožujka. Tim povodom otvorena je i izložba „Svjetlo“.
2006. – Prema projektu arhitekta Branka Silađina, slijedi nastavak radova u podruma i dijelu prizemlja. Preostali radovi trebali bi se nastaviti do konačne obnove objekta.
